tag:blogger.com,1999:blog-62324837092805497012024-03-17T07:18:31.372-07:00Lektire:Kratak sadržaj,o piscu...Lektire:Kratak sadržaj,o piscu...Unknownnoreply@blogger.comBlogger17125tag:blogger.com,1999:blog-6232483709280549701.post-30730461030978675602019-02-24T04:18:00.003-08:002022-11-23T15:38:02.794-08:00Evgenij Onjegin - Aleksandar Sergejevič Puškin<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">Evgenije Onjegin je satirični roman u stihu, čiji je pisac Aleksandar Puškin. Smatra se satiričnim remek delom ranog 19. veka i anti-romanom. Klasik ruske literature, a sam Onjegin predstavlja model za sve naredne ruske literarne likove.</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">U romanu je prikazano vreme i društvo kome je i sam Onjegin pripadao. Nosilac ovakvog načina života jeste Onjegin u kome su objedinjene sve osobine karakteristične za besposlene i bogate ljude. Viđenje života kroz prizmu dosade, neprilagođenost, odsustvo samokritičnosti, nekorisno znanje i lenjost.</span><br />
<a name='more'></a></div>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;"><b style="box-sizing: border-box;">Pisac: </b>Aleksandar Sergejevič Puškin;<br style="box-sizing: border-box;" /><b style="box-sizing: border-box;">Književni rod</b>: epsko lirski;<br style="box-sizing: border-box;" /><b style="box-sizing: border-box;">Književna vrsta</b>: roman u stihu;<br style="box-sizing: border-box;" /><b style="box-sizing: border-box;">Vreme radnje</b>: 19. vek;<br style="box-sizing: border-box;" /><b style="box-sizing: border-box;">Mesto radnje:</b> Sankt Peterburg;<br style="box-sizing: border-box;" /><b style="box-sizing: border-box;">Tema</b>: život mladih plemića s’ početka 19. veka;</span></div>
<h2 style="box-sizing: border-box; font-weight: 200; line-height: 1.2; margin: 0px; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit; font-size: small;">A</span><span style="font-family: inherit; font-size: small;">naliza lektire Evgenije Onjegin</span></h2>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">Ovde se nalazi cela lektira Evgenije </span><span style="font-family: inherit;">Onjegin, ukratko prepričano kroz celine, gde se prožima fabula.</span></div>
<h3 style="box-sizing: border-box; font-weight: 300; line-height: 1.2; margin: 0px; padding: 10px 0px 20px;">
<span style="font-family: inherit; font-size: small;">Kompozicija romana</span></h3>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">Roman se sastoji od 10 glava. Ovo je roman u stihovima, u tzv. <b style="box-sizing: border-box;">Onjeginskim strofama </b>od 14 stihova (osmerci i deveterci). Napisan je u licu jednine. Pripovetka u okviru romana ima manje strana od romana; ona obično predstavlja jednu epizodu nekog lika, dok roman nekog prikazuje i ceo život nekog lika. Puškin se u romanu distancira od glavnog junaka, da bi nam dao do znanja da Onjegin nije autobiografsko delo.</span></div>
<h2 style="box-sizing: border-box; font-weight: 200; line-height: 1.2; margin: 0px; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit; font-size: small;">Radnja dela Evgenije Onjegin</span></h2>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;"><strong style="box-sizing: border-box;">Evgenije Onjegin</strong> je dendi iz Sankt-Peterburga kojem je dosadio život koji se sastoji iz poseta balovima, konceratima, žurkamai ničega više. Jednog dana on nasledi imanje svog ujaka. Kada se preseli na selo, on se sprijatelji sa svojim komšijom, naivnim mladim pesnikom po imenu <strong style="box-sizing: border-box;">Vladimir Lenski.</strong> Jednog dana, Lenski vodi Onjegina na večeru sa porodicom svoje verenicom, društvenom ali nepromišljenom <strong style="box-sizing: border-box;">Olgom Larina</strong>. Na ovom susretu on uočava <strong style="box-sizing: border-box;">Tatjanu</strong>, Olginu sestru. Tihu, romantičnu dušu i potpunu suprotnost Olge.</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">Tatjana postaje intenzivno opčinjena Onjeginom. Ubrzo nakon toga, <b style="box-sizing: border-box;">tatjanino pismo Onjeginu otkriva njena osećanja</b>, u kojem ona ispoveda svoju ljubav. Suprotno njenim očekivanjima, Onjegin ne odgovara. Kada se upoznaju uživo, on je ljubazno odbija, ali s omalovažavanjem i snishodljivo. Ovaj čuveni govor se često naziva Onjeginova propoved: <strong style="box-sizing: border-box;">On priznaje da je pismo bilo dirljivo, ali kaže da bi mu brak ubrzo dosadio</strong> i da može Tatjani da ponudi samo prijateljstvo; On je hladno savetuje da ima više emocionalne kontrole u budućnosti, da neki drugi ne bi iskoristio njenu nevinost.</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">Kasnije, Lenski vragolasto poziva Onjegina na proslavu Tatjaninog imendana, obećavajući mali okupljanje sa samo Tatjanom, Olgom, i njihovim roditeljima. Kada Onjegin stigne, on umesto toga nailazi na bučan bal, ruralnu parodiju i kontrast u odnosu na balove u Petrogradu kojih mu je bilo dosta.</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">Onjegin je iritiran gostima koji ogovaraju njega i Tatjanu, i ljut na Lenskog što ga je ubedio da dođe. On <strong style="box-sizing: border-box;">odlučuje da mu se osveti plešući i koketirajući sa Olgom</strong>. Olga je neosetljiva prema svom vereniku i očigledno gaji osećanja prema Onjeginu. Naivan i i neiskusan, Lenski je ranjen do srži i izaziva Onjegina na dvoboj; Onjegin nerado prihvata, osećajući primoranost društvenih običaja. Tokom duela, Onjegin nevoljno ubija Lenskog. Nakon toga, on napušta svoje imanje, i putuje inostranstvom kako bi umanjio svoj osećaj krivice i kajanje.</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">Tatjana u međuvremenu obilazi Onjeginovu kuću, gde nalazi njegove knjige i beleške na marginama, i počinje da se pita da li je Onjegin samo kolaž različitih književnih junaka, i da li „pravi Onjegin“ zapravo postoji.</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;"><strong style="box-sizing: border-box;">Nekoliko godina je prošlo, a scena se seli u Sankt Peterburg</strong>. Onjegin je prisustvuje najistaknutijim balovima i održava interakciju sa liderima starog ruskog društva. On tada ugleda najlepšu ženu, koja privlači pažnju svih i koja je centralni vir za sve prisutne, i on shvata da je to ista Tatjana čiju je ljubav jednom odbio. Sada je udata za starog princa (generala). Nakon što ponovo vidi Tatjanu, on postaje opsednut time da osvoji njenu ljubav, uprkos činjenici da je udata.</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">Međutim, njegovi pokušaji su odbijeni. <strong style="box-sizing: border-box;">On joj piše nekoliko pisama, ali ne dobija odgovor</strong>. Na kraju Onjegin uspeva da vidi Tatjanu i pokušava da je ubedi da pobecgnu zajedno nakon što su se ,,ponovo upoznali’’. Ona se seća vremena kada su mogli da budu srećni, ali to vreme je prošlo. Onjegin ponavlja o svojoj ljubavi prema njoj. Oklevajući na trenutak, ona priznaje da ga još uvek voli, ali mu neće dozvoliti da je uništi i izjavljuje svoju odlučnost da ostane verna svom mužu. Napušta ga dok on žali nad svojom gorkom sudbinom.</span></div>
<h2 style="box-sizing: border-box; font-weight: 200; line-height: 1.2; margin: 0px; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit; font-size: small;">Analiza likova</span></h2>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;"><strong style="box-sizing: border-box;">Glavni likovi u delu su Evgenije Onjegin</strong>, Vladimir Lenski, Tatjana Larina, Olga Larina. Evo koje su to osobine likova.</span></div>
<h3 style="box-sizing: border-box; font-weight: 300; line-height: 1.2; margin: 0px; padding: 10px 0px 20px;">
<span style="font-family: inherit; font-size: small;">Lik Onjegina</span></h3>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">Onjegin je mlad, pun zdravlja, neoprezan; ali i pored svog mladog duha, on nije srećan: bio je besposličar; njegov dotadašnji život mu je dosadio. Bilo mu je dosta svih neverstava, dojadilo mu je da se petvara; da se pravi da mu je dobro i kada nije; (da pije šampanjac zbog drugova i kad mu to ne prija – ovo govori i o njegovom statusu – odrastao je u bogatoj porodici).</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">On napušta svoj dom u potrazi za nečim novim, drugačijim.Duša mu je postala hladna; ništa mu više nije skretalo pažnju; ni nežni pogledi, niti uzdasi lokalnih devojaka; niti kakve spletke društva u kojima je do tada učestovao.</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">Napustio je sve; do tada njegove ljubavnice; čedne, nežne, vredne, pametne; i ostalom muškom svetu nedostižne.</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">On je bio, kako ga <b style="box-sizing: border-box;">Puškin naziva ,,otpadnik od burnih strasti”</b>; sad je zatvoren u kući i počeo je da piše, mada mu to nije išlo od ruke – ovo dokazuje da je bio i jako obrazovan; i nakon pisanja (koje mu nije islo) i čitanja mnoštva knjiga; ostavlja i njih, baš kao što je ostavio žene; sve mu je dosadilo.</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">Onjeginova analiza govori da ima zajedljiv um; brz i hladan; postao mračnog lika; naspram onog prošlog avanturističkog – više se ničemu u životu ne raduje; izgubio je životnu radost; niko mu više nije zanimljiv.</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">Najupečatljivija scena koja pokazuje njegovu ravnodušnost jeste raspoloženje pred dvoboj. Kada vidi Tatjanu u drugačijem ambijentu, on menja mišljenje, te u njemu preovladava taština, oholost, dotadašnje navike, mentalitet. On ipak sudi o ličnostima pre svega na osnovu njihove pojavnosti.</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">Na kraju on deluje još nezadovoljniji i prazniji budući da ne uspeva da se istinski promeni.</span></div>
<h3 style="box-sizing: border-box; font-weight: 300; line-height: 1.2; margin: 0px; padding: 10px 0px 20px;">
<span style="font-family: inherit; font-size: small;">Lik Lenskog</span></h3>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;"><b style="box-sizing: border-box;">Lenski </b>je podjenako značajan iako sasvim suprotan. Najpre on unosi malo razonode u prazan život i tako se postepeno razvija njihovo prijateljstvo. Analiza Lenskog kaže da je tip romantičarskog pesnika koga Puškin kroz reči Onjegina kritikuje. Ovde se prepoznaje razmeđa dveju epoha (romantizma i realizma). Sve što Lenskog simbolizuje za Onjegina je stvar prošlosti ali on ipak voli svog prijatelja, jer u njemu prepoznaje sebe iz mladosti.</span></div>
<h3 style="box-sizing: border-box; font-weight: 300; line-height: 1.2; margin: 0px; padding: 10px 0px 20px;">
<span style="font-family: inherit; font-size: small;">Lik Tatjane</span></h3>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;"><b style="box-sizing: border-box;">Tatjana</b> je verna, čestita žena. Iako voli Onjegina odlučuje da ostane verna svom mužu, nasuprot njenoj sestri Olgi kojoj prija pažnja Onjegina i koketa je, brzo je zaboravila Lenskog i udala se za drugog.</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">Tatjana i Olga simbolizuju rusko selo, mladost, lepotu, ljubav ali je samom Puškinu omiljenija Tatjana.</span></div>
<h3 style="box-sizing: border-box; font-weight: 300; line-height: 1.2; margin: 0px; padding: 10px 0px 20px;">
<span style="font-family: inherit; font-size: small;">Pisac</span></h3>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">Pored ovih junaka u delu se javlja i sam pisac i to kada govori o raspusnoj mladosti provedenoj u razbibrigi i zabavama i kada govori o selu odnostno o prirodi. Na više mesta pisac se svesno distancira od svog junaka ne želeći da ga neko poistoveti sa njim. Sa druge strane postaje i mesta na kojima pisac ističe kako ima <b style="box-sizing: border-box;">sličnosti sa Onjeginom </b>(način na koji su proveli mladost). Onjegin je preteča takozvanih suvišnih ljudi tj. onih koji ne mogu za sebe pronaći nikakvu strast niti interesovanje. Njih ne može ispuniti ni ljubav ni stvaralaštvo. Onjegin se u toku romana menja, ali ne uspeva da u sebi iskoreni onu konstantu njegovog života, dosadu.</span></div>
<h2 style="box-sizing: border-box; font-weight: 200; line-height: 1.2; margin: 0px; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit; font-size: small;">O piscu – Aleksandru Puškinu</span></h2>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;"><strong style="box-sizing: border-box;">Aleksadar Sergejevič Puškin</strong> živeo je od 1799 – 1837. godine. Predstavnik romantizma (uslovno i realista). Pisao je lirsku poeziju, poeme, romane, drame. Bio je aristokratskog porekla.</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">Puškin je objavio prvu pesmu sa 14 godina, kao učenik u carskoj gimnaziji, u časopisu Evropski glasnik. Tokom školovanja je počeo da piše i svoje prvo veliko delo, Ruslan i Ljudmila, izdato 1820. Delo je bazirano na bajkama koje je čuo od svoje babe.</span></div>
<div class="google-auto-placed ap_container" style="box-sizing: border-box; clear: none; height: auto; text-align: center; width: 728.5px;">
<ins class="adsbygoogle adsbygoogle-noablate" data-ad-client="ca-pub-3449528216609164" data-ad-format="auto" data-adsbygoogle-status="done" style="box-sizing: border-box; display: block; margin: auto;"><ins id="aswift_5_expand" style="border: none; box-sizing: border-box; display: inline-table; height: 0px; margin: 0px; padding: 0px; position: relative; visibility: visible; width: 728px;"><ins id="aswift_5_anchor" style="border: none; box-sizing: border-box; display: block; height: 0px; margin: 0px; opacity: 0; overflow: hidden; padding: 0px; position: relative; visibility: visible; width: 728px;"><span style="background-color: #666666; font-family: inherit;"><iframe allowfullscreen="true" allowtransparency="true" frameborder="0" height="182" hspace="0" id="aswift_5" marginheight="0" marginwidth="0" name="aswift_5" scrolling="no" style="border-style: initial; border-width: 0px; box-sizing: border-box; height: 182px; left: 0px; position: absolute; top: 0px; width: 728px;" vspace="0" width="728"></iframe></span></ins></ins></ins></div>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">Njegova politička aktivnost imala je uticaj na njegova dela. Između ostalog, zbog njegovog delo <i style="box-sizing: border-box;">Oda slobodi</i> bio je prognan. Tokom svog prvog izganstva (1820—1823) završio je sledeća dela: <i style="box-sizing: border-box;">Kavkaski zatvorenik</i>, <i style="box-sizing: border-box;">Braća razbojnici</i> i počeo je <i style="box-sizing: border-box;">Česmu Bahčisaraja</i>. Takođe je krenuo sa radom na jednom od svojih najpoznatihijih dela: <i style="box-sizing: border-box;">Evgenije Onjegin</i>.</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">Tokom kratkog perioda u kojem je bio slobodan, završio je <i style="box-sizing: border-box;">Česmu Bahčisaraja</i>, i napisao <i style="box-sizing: border-box;">Cigane</i>. Kada je drugi put bio u egzilu (1824—1826), započeo je pisanje <i style="box-sizing: border-box;">Borisa Godunova</i>. To delo je izdato tek 1831. Delo Evgenije Onjegin je izdato 1833. godine.</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; padding-bottom: 20px;">
<span style="font-family: inherit;">Umro je 10. februara od povreda zadobijenih u duelu zbog povrede časti.</span></div>
</div>
<script async src="https://pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js?client=ca-pub-7367668832959556"
crossorigin="anonymous"></script>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6232483709280549701.post-86815880019948763932019-02-24T04:09:00.004-08:002022-11-23T15:38:29.814-08:00William Shakespeare - Oluja (Viljem Šekspir - Oluja)<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div dir="ltr" style="text-align: left;">
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<strong style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: top;"><span style="background-color: white; font-family: inherit;">William Shakespeare - Oluja</span></strong></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;"><strong style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: top;">Viljem Šekspir</strong> <strong style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: top;">- Oluja</strong></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;"><strong style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: top;">Oluja</strong> donosi
sumu Shakespeareova životnoga i kazališnog iskustva: čudesno pretapanje
snova i stvarnosti, lijepog i nakaznog, lepršavog leta po
međuprostorima neba i zemlje, i duboke, tegobne zemaljske mudrosti. Sve
se to zbiva na otoku koji je imago mundi - slika svijeta. Prospero,
Ariel, Miranda, Kaliban i svi drugi likovi sažimlju i postvaruju ulomke
beskonačnosti kojoj pripada i ova Shakespeareova drama.</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<br />
<a href="https://www.blogger.com/null" name="more"></a><span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;"><strong style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: top;">O djelu</strong> - U <strong style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: top;">Oluji</strong> (''The Tempest'', 1611.) <strong style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: top;">Shakespeare</strong> nas
vodi na samotan otok na kojem je sva radnja odraz nekadašnjih burnih
događaja i doživljaja. Prospero je milanski vojvoda koji nakon progona
iz Milana živi na otoku s kćerkom Mirandom. Njegova moć leži u knjigama,
u duhovnom znanju koje je toliko izoštrio tijekom dvanestogodišnjeg
boravka na otoku da je zavladao čak i prirodnim silama. Pustolovine i
otkrivanje nepoznatih svjetova, ljubav, čežnja za nježnošću, dodir s
onim tajanstvenim i nevidljivim oko nas, susret s naoko bajkovitim
svijetom, sve je to samo dio velikog bogatstva koje se krije u jednom od
najljepših oproštaja od svijeta kazališta i života.</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Glavni
junak Prospero pita se što je taj pusti otok ako ne samo kazalište u
svojoj biti, stvarnost koju on pokušava humanizirati, ali ne uspijeva.
Prospero na kraju predstave odbacuje čarobni štapić i knjigu, odriče se
moći i stvaralačkog čina baš kao što Shakespeare sažimlje jedan aktivan i
uspješan život, smatra redatelj Kunčević. Dodaje da se Olujom <strong style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: top;">Shakespeare</strong> oprašta sa svijetom, pisanjem, teatrom i svojim životom, što je glavna poruka djela.</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;"><strong style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: top;">Shakespeare</strong> je svoj dramski opus dovršio u duhu smirenja. Njegove posljednje drame, <strong style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: top;">Cimbelin</strong>, <strong style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: top;">Zimska priča</strong> i <strong style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: top;">Oluja</strong> su
različito ocjenjivane. U tim dramama, nazvanima "romancama" (što nema
veze s hrvatskim značenjem toga pojma), radi se o fantazijskom svijetu
napučenom duhovima i neobičnim događajima; zapleti i sukobi potencijalno
tragične naravi razrješuju se na čudesan i bajkovit način; ličnosti
nemaju realističnu dimenziju nego su više nalik likovima iz bajki ili
narodnih priča.</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Književni rod - drama</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Vrsta djela - komedija</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<strong style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: top;"><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Karakterizacija likova</span></strong></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Prospero - prevareni milanski vojvoda</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Arijel - vjerni duh koji pomaže Prosperu u svakoj situaciji</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Alonso - napuljski kralj</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Ferdinand - Alonsov sin</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Miranda - Prosperova kći</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Sebastian, Alonso i Gonzalo - Alonsovi pomoćnici</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Caliban - sin vještice Sycorax i Sotone, nakaza</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Stefano i Trinculo - pijanac i šaljivac</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;"><strong style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: top;">Kratak sadržaj</strong> -
Brod na moru, oluja sve uništava. To se sve zbilo kad se družina
vraćala iz Tunisa, s vjenčanja Claribelle. Na brodu se nalazi napuljski
kralj Alonso i njegovi vrli pomoćnici Sebastian, Antonio i Gonzalo. Tu
im oluju šalje Prospero u znak protesta jer su ga oni protjerali iz
Milana, u kojem je on bio vojvoda. On sve to čini preko svog sluge duha
Arijela. Arijel je prouzročio oluju u obliku vjetra, no svi su članovi
posade sad na sigurnom, a tome se najviše raduje Prosperova kći Miranda.
Zatim Prospero spominje vješticu Sycorax koja je sa samim Sotonom
začela rugobu Calibana, nakaznog roba. Prospero je Calibana naučio
govoriti, pa sad ovaj stalno psuje.</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; margin-left: 30px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Ti kužni robe, kojeg sam je đavo<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Načinio na materi ti gadnoj,<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Izađi!</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Caliban otok smatra svojim.<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Spasivši
se od oluje, Alonsov sin Ferdinand dolazi na Prosperov otok i odmah se
zaljubljuje u Mirandu. No Prospero ga provocira, da vidi jesu li mu
namjere iskrene. I bile su.<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />U
međuvremenu, Alonso misli da mu je sin poginuo u oluji. Pošto su se
izvukli, Alonsova družina pripovjeda među sobom. Nakon toga svi odoše na
spavanje, osim Sebastiana i Antonia, koji kuju plan kako da ubiju
kralja. Oni izvukoše mač, a u taj čas Arijel šapne Gonzalu da se
probudi, i sve bi riješeno. Arijel za tu zgodu reče Prosperu.<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Sebastian je oborio Prospera s vlasti, no to je zapravo učinio Antonio, Prosperov brat.</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; margin-left: 30px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Spominjem se - ti si<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Oborio svog brata Prospera</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Rugoba
Caliban udružuje se s pijancem Stefanom i šaljivcem Trinculom. Oni ga
napiju pa im Caliban govori kako valja ubiti Prospera, te kako će
Stefano biti novi kralj. Trinculo se stalno ruga Calibanu.</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; margin-left: 30px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Kako li samo urla<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Ta pijana nakaza!<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Gadi mi se...</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Malo
kasnije, Ferdinand Mirandi izjavljuje ljubav, a ona mu uzvraća. Prospero
prihvaća tu ljubav govoreći Ferdinandu kako ga je samo iskušavao, te da
misli sve dobro o njemu.<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Opet na scenu stupaju pijanci koji se ubijaju u vinu. Stalno dolazi do prepirke između Calibana i Trincula.</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; margin-left: 30px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">O gospodaru - veli. Tko bi rekao da neman može<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Biti tako budalasta...</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Arijel je obavijestio Prospera da ga Calibanova banda hoće ubiti.<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Arijel
ih odvodi svojom pjesmom u baru kroz trnje, gdje družina non - stop
zapinje. Tako se dogodilo i Alonsovoj družini, pratili su zanosnu glazbu
i nasjeli!<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Nadalje, Ferdinand
odluči oženiti Mirandu, pa Prospero reče Arijelu da pozove ženske likove
duhova. I one dođoše te Ferdinandu i i Mirandi predaše mnoge darove
mudrosti i ljubavi.</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; margin-left: 30px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Svako blago, svaka čast<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Život dug i svaku slast<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Sreću, koja vječno traje,<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Sve vam to Junona daje.</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">I tako oni
dobiše mnogo vrijednih poklona. Zatim se opisuje Caliban i njegova
družina u blatu. Nadalje, Arijel pozva duhove prijatelje te ih nagovori
da se pretvore u pse, i tako su cijelo vrijeme proganjali Calibana,
Stefana i Trincula.</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; margin-left: 30px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Neka im žile zgrče starački<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />I štiplja ih, da budu pjegasti<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Ko leopardi il ko risovi!<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Arijel: - Ma čuj ih kako riču.</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">Kasnije
Prospero naredi neka u njegove odaje uđu Alonso, Gonzalo, Antonio i
Sebastian. Dolazi do raspleta radnje. Alonso ne može vjerovati da
ponovno susreće Prospera. No Alonso se još više iznenadi kad vidje svog
sina Ferdinanda. Alonso mu potrči u zagrljaj.</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; margin-left: 30px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="font-family: inherit;">Svim svojim blagoslovom<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Obuhvata te sretni otac!<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Ustaj sine moj.</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="font-family: inherit;">Tada se u sobi nađe cijela posada
broda iz brodoloma, čudom živa i zdrava. Još je prije Prospero tražio
pravdu od Sebastiana i Antonia da mu se vrati vojvodska titula, inače će
Prospero progovoriti...<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Na kraju
sve završi time da Prospero progna pijanu ekipu, želi se vratiti u
Milano te udati kćer u Napulju. Prospero pušta Arijela.</span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span><br /></span></div>
<div style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; color: #151515; line-height: 1.2; margin-left: 30px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: top;">
<span style="font-family: inherit;">Arijele -<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Moj golube – to tvoj posao je,<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />A onda u elemente - u svoju<br style="margin: 0px; padding: 0px;" />Slobodu! Zdravo da si - Molim, hajdmo.</span></div>
</div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6232483709280549701.post-74447597231970696712019-02-24T04:04:00.004-08:002022-11-23T15:41:04.240-08:00Antigona - Sofoklo<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">“Antigonu” je napisao Sofoklo (rodio se 497./496. god. pr. Kr.), a tragedija je prvi put izvedena 442. godine prije Krista. U središtu Sofoklova interesa nalazi se tragični junak suočen sa sudbinom koju mu šalju bogovi. Predradnja Antigone povezana je s Eshilovom tragedijom “<em style="box-sizing: border-box;">Sedmorica protiv Tebe”</em> i Sofoklovom tragedijom “<em style="box-sizing: border-box;">Kralj Edip”</em>.</span></span></div>
<a name='more'></a><span style="background-color: white;"><br />
</span><div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Proročište je savjetovalo tebanskom kralju Laju da nema djece, ali se on na to oglušio i dobio je Edipa. Zato je na sav njegov porod stigla kazna koja se protezela sve do trećeg koljena. Samoga Laja u neznanju je ubio sin Edip koji se kasnije oženio vlastitom majkom Jokastom (Lajevom udovicom). U tom incestuoznom braku dobio je Izmenu, Antigonu, Eteokla i Polinika.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Prokletstvo zahvaća i dvojicu sinova koji su se našli na suprotnim stranama. Polinik je na čelu sedmorice junaka jurišao na sedam tebanskih vrata, a Eteoklo (kao tebanski vladar) branio je svoj grad. U tom okršaju obojica su stradala. Tragedija <em style="box-sizing: border-box;">Antigona</em> počinje upravo u tom trenutku.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;"><span style="box-sizing: border-box; font-weight: 700;">Vrsta djela:</span> drama</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span style="background-color: white;"><br /></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;"><span style="box-sizing: border-box; font-weight: 700;">Mjesto radnje:</span> Teba (<em style="box-sizing: border-box;">Pozornica prikazuje kraljevski dvor u Tebi.</em>)</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;"><span style="box-sizing: border-box; font-weight: 700;">Vrijeme radnje:</span> vrijeme vladavine kralja Kreonta (Jokastin brat koji je vladao nakon Edipa)</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;"><span style="box-sizing: border-box; font-weight: 700;">Tema djela:</span> Antigonina krivnja zato što je pokopala brata poštujući onozemaljske zakone, a ne zakone kralja Kreonta</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;"><span style="box-sizing: border-box; font-weight: 700;">Ideja djela:</span> moralni zakoni su važniji od svjetovnih zakona.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Tragedija je podijeljena u 7 činova.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; font-weight: 700;"><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Prvi čin</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Sviće. Iz kraljevskog dvora prvo izlazi Antigona, a onda i Izmena. Antigona govori sestri o događajima i novostima s dvora, koje je donio kralj Kreont. Međutim, da bi se čitatelja uvelo u dramu, u fusnoti su opisani događaji koji su doveli do početka tragedije kako bi se shvatila kasnija radnja (drama počinje <em style="box-sizing: border-box;">in medias res</em>).</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Kada su braća Polinik i Eteoklo odrasli i trebali od Kreonta preuzeti vlast, dogovorili su se da će naizmjence upravljati Tebom. Prvi je zavladao Eteoklo iako je bio mlađi. Kada se navršila godina dana njegove vladavine, nije htio odustati od prijestolja već je prognao Polinika iz grada. Polinik je otišao u Arg i oženio se kćerkom tamošnjeg kralja Adrasta, kojega je kasnije pridobio za rat protiv Tebe. Argivci su opsjeli Tebu, ali Tebanci su odbili prvi juriš. Na kraju je Eteoklo predložio kako bi najbolje bilo da se on sam sukobi s bratom jer se ipak radilo o njihovom osobnom sukobu. U strašnome boju jedan i drugi su preminuli. Među vojskom je nastala svađa oko toga tko je pobjednik: Tebanci su sebi pripisali pobjedu jer je Eteoklo prvi probio brata. Argivci su pak sebe smatrali pobjednicima jer je Eteoklo prvi izdahnuo. U toj svađi došlo je ponovno do boja u kojemu su Tebanci pobijedili, a Argivci su napustili opsadu.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Radnja se vraća u sadašnjost kada Antigona govori o novoj Kreontovoj zapovijedi prema kojoj se braći namijenila dušmanska kob. Kralj Kreont dao je pokopati samo jednog brata Eteokla, a Polinika kao izdajnika Tebe zabranio je pokopati i suzama oplakati. Ostavio je Polinika da ga pojedu ptice, a onaj tko njegovu zapovijed prekrši, bit će kažnjen kamenovanjem od cijeloga grada. Antigona je pozvala svoju sestru na čast, kako bi zajedničkim snagama spasile brata. Odlučila je mimo Kreontove zapovijedi sahraniti brata, ali Izmena se nije usudila proturječiti dobivenoj zapovijedi. Svoju sestru Antigonu podsjetila je na obiteljsko prokletstvo: kada je otac vlastitom voljom doznao svoj grijeh, oduzeo si je vid, a majka se zbog očeva grijeha objesila. Zbog toga nije trebalo ići protiv kraljeve odluke, jer nakon smrti braće njih dvije su jedine ostale žive. Žene kao takve su slabi porod te ne trebaju ići protiv muškaraca i s njima ulaziti u sukobe. Ženskom sudbinom ravna uvijek netko jači od nje te se Antigona s time treba pomiriti.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Izmena se mogla pomoliti podzemnome svijetu, ali je ipak odlučila poslušati zemaljsku vlast. Antigona se naljutila na nju i nije više htjela njenu pomoć. Za pokop svoga brata bila je spremna umrijeti. Podzemni svijet trebalo je poštovati više nego ovozemaljski, a Izmena je odbijanjem pomoći samo pregazila božju riječ.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Ulaznu strofu pjeva zbor, a u prvoj strofi pjeva o povijesti sukoba između dvojice braće. Prva antistrofa govori o Kapaneju kao jednom od sedmorice vođa argivske vojske. Svojom bahatošću i prozivanjem Zeusa za kaznu biva pogođen upravo Zeusovom munjom tako da su mu se raspršili svi dijelovi tijela. Druga strofa govori o vratima Tebe kojih je bilo sedam, a na svakima je jurišala jedna neprijateljska četa. Eteoklo je jurio od vrata do vrata boreći se sa svojim suborcima, a kada su odavali čast, Zeusove braće više nije bilo među ratnicima. Druga antistrofa govori u sadašnjem kralju Tebe Kreontu i njegovome sazivanju zbora starješine. Postao je kralj jer nije bilo izravne kraljevske loze, niti muškog potomka.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; font-weight: 700;"><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Drugi čin</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Dolazi Kreont s dvojicom pratitelja. Sazvao je zbor starješina kako bi odlučili što će sa sudbinom Edipovih sinova. Znao je da su poštovali volju vladara i prije njega, tako da je sada odlučio da Eteokla treba sahraniti i odati mu čast kakvu zaslužuje, tako da ga se štuje i u podzemnome svijetu: “<em style="box-sizing: border-box;">Eteokla, na koplju borca junačkog,/ što pade ovdje za naš boreći se grad,/ nek sahrane i svaku odaju mu čast,/ da štuje ga visoko i pod zemljom svijet</em>.” <span style="box-sizing: border-box; line-height: 1.5;">Za Polinika je odlučio da ostane nepokopan i neoplakan bez groba i neožaljen, ptičurinama plijen i psima zalogaj te svakom oku užas nakazan. Naredio je neka mrtvoga čuva straža kako nikome ne bi palo na pamet pokopati ga.</span></span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; line-height: 1.5;"><span style="background-color: white; font-family: inherit;">U tom trenutku dolazi stražar koji javlja Kreonu kako je netko nad tijelom izvršio sveti obred prije pokapanja i prekrio ga plahtom. Među stražarima je došlo do sukoba i međusobnog optuživanja, tako da su odlučili kako je najbolje sve javiti Kreontu. Zborovođa je u svemu tome osjećao božji prst. Kreont se silno razljutio, sumnjao je na buntovnike koji su radili protiv njega i njegove vladavine. Postaje nedosljedan o odlukama: prvo je htio poslušati riječ starih mudraca, a onda ih kori i govori kako ne postoji božji sud u tome. Kreont sumnja na pobunjenike koji su nekoga podmitili novcem kako bi izveli taj zabranjen čin. Smatra kako nema goreg zla od novca jer se zbog novca ruše gradovi i mnogo ljudi napušta svoj dom. Prema Kreontu novac je loš učitelj i ukazuje na niske lukavosti. Stražarima je zaprijetio optužbom ako ne nađu krivca. Stražar se uvrijedio zbog optužbi te mu govori kako je strahota kada sud donese krivu presudu. Kreonta ne zanima njegova besjeda već želi krivca.</span></span></div>
<div class="code-block code-block-3" style="box-sizing: border-box; clear: both; margin: 8px 0px;">
<div data-google-query-id="CLLP7vSo1OACFYfvdwodeGEODg" id="lektire_MF_content_v3" style="box-sizing: border-box;">
<div id="google_ads_iframe_/88449691/lektire_MF_content_v3_0__container__" style="border: 0pt none; box-sizing: border-box;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;"><span style="box-sizing: border-box; line-height: 1.5;">Na kraju drugoga čina dolazi “</span><em style="box-sizing: border-box; line-height: 1.5;">Prva stajaća pjesma”</em><span style="box-sizing: border-box; line-height: 1.5;">. U prvoj strofi zbor pjeva o čovječjoj sili koja je veća od svega. Čovjek upravlja svime na Zemlji. On po moru plovi brodovima, a svojim plugovima ore zemlju. U prvoj antistrofi govori u čovječjoj sili nad životinjama, pticama i stvorovima podvodnoga svijeta. Sve lovi pletenom mrežom jer domišljat čovjek u svemu biva vješt. Svojom vještinom ukroćuje zvjerad, konje i bikove. U drugoj strofi zbor pjeva o smrti koju čovjek ne može pobijediti unatoč svim lijekovima. U drugoj antistrofi zbor pjeva o čovjekovim manama i vrlinama. Njemu je dano na odabir hoće li poštovati božju riječ i biti stup svojoj zemlji.</span></span></span></div>
</div>
</div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; font-weight: 700;"><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Treći čin</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Stražar dovodi Antigonu. Uhvatio ju je na djelu dok je kitila grob mrtvaca Polinika. Opisuje Kreontu kako je uhvatio Antigonu na djelu. Nakon što se vratio od Kreonta, maknuo je s tijela prah i otkrio polutruli leš. Sjeli su na hrid da do njih ne bi dolazio smrad. Zatim su čuli djevojčin plač zbog otkrivenog tijela. Uhvatili su je kako ponovno na tijelo stavlja prah i vrčem izlijeva trostruki dar (mlijeko, vino i med). Uhvativši je, djevojka nije pokazala strah. Priznala im je svoje grijehe, a stražar je s njom suosjećao zbog učinjenog čina.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Stojeći pred Kreontom Antigona mu je priznala kako je htjela pokopati svoga brata. Znala je za njegov nalog, ali nije cijenila zakon jer nije donesen od strane Zeusa i Pravde. Nije htjela navući na sebe božji gnjev i zbog toga joj nije bilo žao umrijeti. Zborovođa je smatrao kako se od osornoga oca javila njena ćud. Kreont ju je odlučio kazniti zato što je tjerala inat i prkos te se još hvalila svojim prijestupom. Ne može joj oprostiti taj prijestup jer bi to onda značilo da je on žena, a ona muškarac. Smatrao je kako ona i sestra trebaju biti kažnjene smrću.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Stražar je otišao po Izmenu koja je shvatila u kakvoj je Antigona nevolji te je odlučila s njom priznati grijeh. Posvađala se s Antiogonom, koja je svoju sestru smatrala osobom slabog duha jer se samo pokoravala vlasti. Izmenin život nije imao smisla bez sestre. Izmenu su zatim odveli stražari, a njena sudbina čitatelju ostaje nepoznata. Antigona je bila udana za Kreontova sina Hemona. Kreont nije htio da se Hemon oženi lošom ženom.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Slijedi druga stajaća pjesma zbora koja se također sastoji od dvije strofe i dvije antistrofe. U prvoj strofi i antistrofi zbor pjeva o zlu koje donosi jad i nevolji koja se svalila na Labdakov rod. U drugoj strofi i antistrofi govori se o Labdakovom rodu (potomci Labdaka koji je bio Lajev otac, a Edipov djed). Slab čovjek katkad zanosi se nadom što ga vodi u stranu zla, ali i prema jadnome životu.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; font-weight: 700;"><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Četvrti čin</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Dolazi Hemon. Hemon se slagao s očevom odlukom jer mu je on bio smjer u životu. Svome ocu uvijek je bio poslušan i odan. Slušao je očeve savjete i nije dozvoljavao da ga ljubavna strast zavede s puta. Kreont nije mogao popustiti Antigoni jer bi to značilo da je dozvolio ženi da vlada muškarcem, a ne priliči na taj način i zbog jedne žene izgubiti vlast. Svome narodu trebao je biti uzor i dosljedan o donošenju zakona, a ne ih nedosljedno mijenjati, samo zato što su u krvnom srodstvu.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Sin Hemon odlazi među narod čuti što misle o očevoj odluci. Nakon što se vratio, promijenio je mišljenje i molio je oca da se sažali nad Antigonom i oslobodi je. Svijet je žalio djevojku jer mora osramoćena umrijeti zbog pravednoga čina. Zborovođa i Hemon molili su Kreonta neka popusti i posluša glas naroda. Vladar ne vlada sam, a vladavinu ne čini samo njegov dvor. Zemlja se sastoji od puka i mladih, a odlika pravednog vladara jest iskazati čast onome tko je pun znanja. Kreont je sina smatrao neiskusnim i optužio ga je ženinim saveznikom. Naredio je stražarima neka dovedu <em style="box-sizing: border-box;">skota</em> (Antigonu) kako bi umrla odmah pred Hemonovim očima. Hemon je otišao pun bijesa, a Kreont je odlučio staviti Antigonu u tamnicu i davati joj tek toliko hrane kako bi je održao na životu.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Slijedi T<em style="box-sizing: border-box;">reća stajaća pjesma </em>koja se sastoji od dvije strofe i antistrofe. Zbor pjeva o Erosu i ljubavi što čini da se očevi i sinovi međusobno zarate.</span></span></div>
<div class="code-block code-block-4" style="box-sizing: border-box; clear: both; margin: 8px 0px;">
<div data-google-query-id="CJGQlvWo1OACFRRB4AodduEMow" id="lektire_MF_content_v4" style="box-sizing: border-box;">
<div id="google_ads_iframe_/88449691/lektire_MF_content_v4_0__container__" style="border: 0pt none; box-sizing: border-box;">
<span style="font-weight: 700;"><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Peti čin</span></span></div>
</div>
</div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Dovode Antigonu. Zborovođa se sažalio nad njom gledajući je kako hoda prema svojoj tamnici. Za vrijeme hoda, Antigona poziva sve ljude neka je prate u Had i plače nad svojom sudbinom. Uzvišeno je prolazila iznad svih ljudi, nesavladana zlim bolestima. Jedina je odlazila po svojoj volji u Had.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">U ovome činu javljaju se dvije antistrofe, <em style="box-sizing: border-box;">epoda</em> (završna pjesma zbora u starogrčkim dramama) i <em style="box-sizing: border-box;">četvrta stajaća pjesma</em>. Antigona govori o tužnom Niobinom udesu koji je sada i nju čekao na kamenitoj hridi. Samu sebe je žalila što nevina, bez pratnje i plača svojih bližnjih, u mračnu tamnicu ide. U toj tamnici ona neće biti živa, ali ni mrtva. Zborovođa, dok nema Kreonta, prelazi na njenu stranu i tješi je znajući da je napravila pravedan čin i popela se samoj Pravdi na prag.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Hodajući u svoju tamnicu Antigona se prisjeća oca i majke koji je sada čekaju u Hadu. Zbor je stao na na Antigoninu stranu jer je poštovala božji zakon. U epodi Antigona govori o svojoj nesreći koja ju je zatekla dok za Kreonta ona više nije bila među živima. Antigona se obratila svojim roditeljima i braći, njihovu ljubav više je cijenila od bilo koje bračne ili majčinske ljubavi. Drugačije bi postupila da joj je na tom mjestu bio muž ili dijete jer je drugoga bračnog druga mogla naći i ponovno imati dijete s njim, ali braću joj nitko nije mogao roditi, zato što su joj otac i majka odavno bili mrtvi. Bit će kažnjena jer je pravedno postupila i poštovala božji zakon. Odvode je s pozornice.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">U četvrtoj stajaćoj pjesmi zbor pjeva o Danaji, kćeri argivskoga kralja Akrisija. Nju je zadesila slična sudbina kao i Antigonu. Dalje zbor pjeva o Likurgu, Fineju, Kleopatri i Ideji. Svi oni ogriješili su se u onozemaljski zakon i nisu poštovali svoju obitelj, tako da su na kraju svi bili na neki način kažnjeni.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; font-weight: 700;"><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Šesti čin</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Dolazi prorok Tiresija, a vodi ga dječak. Tiresija je govorio Kreontu kako su mu ptice navijestile lošu budućnost. Motrio je let ptica te je čuo nepoznat i ljut graktaj. Obuzeo ga je strah pa je htio prinijeniti žrtvu bogovima, ali oni su je odbili. Time su bogovi upozorili Tiresija da je Teba obešćašćena jer nisu htjeli pokopati Polinika. Dozvolili su da njegovo tijelo trune na suncu i da ga jedu životinje. Upozorava Kreonta da je zgriješio, ali da stigne svoj grijeh ispraviti, zato što je sve to učinio u neznanju. Kreont optužuje kako su svi vračevi ludi za novcem i neka ne budali jer on Polinika neće pokopati. Na to mu Tiresija proriče skoru smrt u njegovoj obitelji zato što bogovi nisu htjeli imati veze s Polinikovim tijelom te su mu poslali boginje osvete i prokletstva.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Dječak vodi Tiresiju doma, a zborovođa upozorava Kreonta kako Tiresija nikada nije pogriješio u proročanstvima. Neka brzo promijeni svoje mišljenje kako ne bi došlo do tuge u njegovom domu. Kreont se predomislio te je pozvao sluge kako bi Poliniku iskopali grob. Odlazi i on sa slugama. U petoj stajaćoj pjesmi zbor pjeva radosnu pjesmu zato što se Kreont predomislio i odlučio oprostiti Antigoni. Nadaju se sretnom ishodu situacije i moli za spas Tebe.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; font-weight: 700;"><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Sedmi čin</span></span></div>
<div class="code-block code-block-5" style="box-sizing: border-box; clear: both; margin: 8px 0px;">
<div id="lektire_MF_content_v5" style="box-sizing: border-box;">
<div data-google-query-id="CICZiJap1OACFVmLdwodUikMHw" id="lektire_MF_content_v5_child" style="box-sizing: border-box;">
<div id="google_ads_iframe_/88449691/lektire_MF_content_v5_0__container__" style="border: 0pt none; box-sizing: border-box;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Dolazi glasnik. Slijedi govor u nesretnoj Kreontovoj vladavini od trenutka kada je zavladao Tebom. Imao je dva sina, Megareja i Hemona. Megarej je probio sebi vrat bodežom, kako bi ratna pobjeda bila na strani Tebanaca, kao što je Tiresija i prorekao da će se dogoditi. No pronašli su i Hemona kako se ubio. U tom trenutku, iz dvora izlazi Euridika sa slugama kojoj glasnik opisuje nedavne događaje. Njen muž Kreont pošao je na visoravan kako bi okupao Polinikov leš, spalio ga na zelenom granju, a zatim pokopao. Nakon toga krenuli su prema Antigoninoj tamnici kako bi je oslobodili. Ali tada su čuli plač i krik. Vidjeli su kako se Antigona objesila, a Hemon je kraj njenih nogu plakao za njom. U Hemonovim očima vidjela se mržnja i bijes prema ocu Kreontu. Pokušao je oca napasti mačem, ali se on izmaknuo. Prepun bijesa i pomutnje u glavi Hemon se probada i umire.</span></span></div>
</div>
</div>
</div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Čuvši to, Euridika u tišini odlazi sa slugama u svoj dvor. Zborovođa postaje sumnjiv zbog tišine te šalje glasnika kako bi je otpratio u dvor. Dolazi Kreont držeći ruku na Hemonu kog nose sluge. Slijedi tužaljka zbora s jednom strofom i dvije antistrofe. Kreont plače za svojim sinom i shvaća da ga je vlastito ludilo dovelo do te situacije. Vratio se glasnik iz dvora s lošim vijestima. Kriveći Kreonta za udes koji ju je zadesio, Euridika se ubija u svome dvoru. Vrata dvora se otvaraju i prikazuju mrtvu Euridiku. Kreont govori slugama da ga maknu s tog nesretnog mjesta. Priziva vlastitu smrt.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Zborovođa za kraj govori kako je prvi uvjet sreće razborit um i potreba za poštivanjem božjeg zakona. Ohologa čovjeka sudbina će oboriti, a tek kada pretrpi zlo kao Kreont, shvatit će da je bio u krivu.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;"><span style="box-sizing: border-box; font-weight: 700;">Likovi:</span> Antigona i Izmena (Edipove kćeri), Kreont (njihov ujak i tebanski kralj), Euridika (Kreontova žena), Hemon (Kreontov i Euridikin sin, a Megerajev brat), Tiresija (prorok), Stražar, Prvi glasnik, Drugi glasnik, Zbor tebanskih staraca, Kreontova i Euridikina pratnja, Tiresijin dječak</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; font-weight: 700;"><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Analiza likova </span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Sofoklo (495. – 406. godine prije Krista) je rođen u Kolonu, gradu blizu Atene i potječe iz bogate obitelji. Bio je starogrčki dramatičar. Također, jedan od trojice velikih tragičara, s Eshilom i Euripidom. Iako je bio poznat pjesnik, bavio se aktivno i državničkim poslovima.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Napisao je više od stotinu tragedija, ali sačuvano ih je samo sedam. Tako su poznate tragedije: “Antigona”, “Elektra”, “Kralj Edip”, “Trahinjanke”, “Ajant”, “Filoktet”, “Edip na Kolonu”. Sačuvan je i dio drame “Sljedbenici”.</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 26px; padding: 0px;">
<span><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Unio je neke novitete nakon Eshila. Tako on uvodi trećeg glumca, povećava broj osoba u koru pa ih više nema 12 nego 15, no kor sada samo prati radnju. Čovjek mu je prvom planu, djelovanje i životne strasti. Isto tako napustio je mitski, grčki svijet.</span></span></div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6232483709280549701.post-48099444952193896172016-04-26T11:43:00.003-07:002022-11-23T15:41:19.718-08:00Vidoe Podgorec - Belo ciganče<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: left;">
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">Vidoe Podgorec - Belo ciganče</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">Ova knjiga je jedna od prvih koje sam pročitala i uživala družeći se sa njenim junacima. Tada nisam imala dilemu: pripadala je domaćoj književnosti. Danas ona pripada stranoj književnosti. Zbog sećanja na trenutke uživanja u njoj, stavljam je u ovaj deo. Više se ne sećam kako je izgledala knjiga pozajmljena iz biblioteke moje škole.</span></span><br />
<a name='more'></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">Pripovedač ili narator ove dečje knjige je Taruno Mulon, bez datuma i mesta rođenja. Bio je prilično odrastao deran, koščat, nabijen. Takvi dečaci ili još bolje mladići nisu bili retkost u to posleratno doba. Bilo ih je kao kiša, vetruštine im mrsile i razmrsivale raščupane kose, lica su im bila opaljena od sunca i mraza; materinska ruka ih nije milovala, niti ih je majčinska reč uspavljivala. Ta deca nikad nisu bila dovoljno naspavana ni dovoljno sita. Obično su živela kao pastiri, čuvala ovce i goveda. Surovi uslovi života ostavili su im na licu svoj ružni pečat, ali nisu pokvarili njihova čista srca. Naprotiv, dali su im nešto što ostala deca nemaju: izdržljivost. Takav je bio dečak koji je došao u seosku školu među decu koja su ga dočekala s nepoverenjem. Zahvaljujući učiteljevom razumevanju, pružena mu prilika da ispriča priču svog tužnog života, jer odmah na početku saznajemo da je došao iz doma za nezbrinutu decu čiji su roditelji nestali u vihoru rata. Bežeći pred Nemcima, našli su ga Romi i poveli sa sobom. Autor sa simpatijama dočarava ovaj čudan svet lutalica koji žive od danas do sutra i ne misle mnogo na budućnost. Žive u sadašnjosti punim srcem jer ne znaju šta će im sutrašnji dan doneti. Sa puno je topline autor izneo istine o nepravdama i bedi skitačkog života Roma u jednom vremenu koje je, srećom, ostalo daleko u prošlosti. Iako Taruno po rođenju nije bio Rom, upoznao je njihov život i običaje, a naučio je i da pravi kotarice od pruća kako bi preživeo. Tarunova upornost je pobedila i u ovom poslu i gotovo da se osetio odraslim. Ovaj mali uspeh za njega je bila ogromna pobeda koju je tiho, u sebi, u svom srcu, proslavio sam. Taj posao mu prilično dugo nije išao kako valja, ali je bio uporan i konačno je ovladao neposlušnim prućem.</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">Ovaj nesrećni dečak imao je sreće što ga je pronašao baš stari Mulon. Naučio ga je da poštuje rad i da voli druge ljude. Vekovnom mudrošću odzvanjaju Mulonove reči: "Bolje je da budeš gladan nego da primaš suvu koricu gorke milostinje, koja se deli sa prezrenjem i gnušanjem. Nauči sam da zarađuješ svoj zalogaj hleba. A zalogaj koji se dobija za sopstveni rad, koji je natopljen tvojim znojem – slađi je od svih neprošenih i na nečastan način dobivenih poslastica. Milostinja je izmišljena za one koji nisu u stanju da sami zarađuju svoj nasušni hleb. Milostinja je jedina uteha slepima i nemoćnima – dokaz da ih svet nije zaboravio. A ti si, Taruno, pametan i zdrav dečak, možeš da radiš razne poslove, i hiljadu puta časnije od prosjačenja. Raditi ma šta – to je ponos, a prosjačenje je ponižavajuće, bedno..."</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">Iz Tarunovih dubokih umnih očiju, često zamagljenih bljeskom tople vlage, zračio je pogled pun zahvalnosti i dobrote. Voleo je sve ljude oko sebe. Najbolji prijatelji bili su mu vršnjaci slepi Rapuš i njegova sestra Nasiha. Često bi se rastužio i osetio kako mu se oko srca razlivaju talasi drhtavice kada bi razmišljao o mraku i svom slepom drugu: bez ijedne zvezde, bez ijednog sunčevog zračka... Kako je to mučno, svirepo i strašno! Često bi mu u ušima odjekivao mek i zvonak glas njegovog najboljeg druga kako peva tiho, lagano, iz dubine svoga čistog srca, a reči pesme mu naviru sa usana slivajući se poput blage poplave prolećnih šumova. Pevao je o sebi, o svom vidu, o izgubljenoj svetlosti.</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">Svakog jutra u zoru</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">kada se bude ptice,</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">kad sunce pomoli lice,</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">livada, kažu pliva u cveću</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">- u njemu ja tražim svoje oči.</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">U svako predvečerje,</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">kad sunce tone</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">i decu snovi gone,</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">na nebu, kažu, trepere zvezge,</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">međ njima ja tražim svoje oči.</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">O, ni jutro ni večerom,</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">ja nikada, nikada</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">ne nađoh svoje izgubljene oči.</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">Oči su moje u mojoj violini,</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">oči su moje u mojoj...</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">Ne računajući decu koja ga nisu prihvatala i ljude koji su uvek u Romima videli kradljivce i lenštine, Tarunu je najveći strah u kosti terala Henza, žena starog dobrog Mulona koji se ni pred kojim ucenama ne bi odrekao Taruna. Bila je to jedna od mnogobrojnih prilika kada bi Taruno osetio da mu se nešto penje u grlo, a da to nije bio plač, već neko čudno osećanje odanosti prema tati Mulonu. Često se divio hrabrosti koju je posedovao taj mirni, dobrodušni starac. Divio se njegovoj veličini i nepobedivosti. Zahvalan mu je bio iz dubine duše zbog ljubavi, samoodricanja i svih žrtvi, trpljenja i lišavanja kako bi zaštitio baš njega, a nije mu čak bio ni rod. Zagledao je često bore na Mulonovom staračkom licu koje su se krile ispod retkih sedih vlasi slepljenih od znoja, dok mu je u očima titrao neki blesak tihe dobrote, mirne, unutrašnje, duboke. Na krajevima usana uvek bi mu lebdeo jedva primetan smešak, dok bi gledao nekud u daljinu, neodređeno, odsutno. Taruno je bio svestan da se Mulon nikada ni na šta nije tužio, kao da u sebi ima neku skrivenu, veliku moć kojom može sam da pobedi, samo ako on to hoće. Taruno je s godinama shvatao da je starac sve mršaviji i koščatiji, a uporno ne pristaje da poklekne ni pred kakvom teškoćom i ne priznaje nijednu životnu tegobu. Bore jesu naružile njegovo lice, koža oko očiju postala mu je siva i naborana dok mu se oči sklapaju nekako umorno, umorno, ali stari Mulon ne posustaje. Duboka dobrota koja izbija iz njega nije dozvoljavala da isplivaju na površinu ni tragovi pesimističnih misli. Potpuno je Belom Cigančetu jasno da na svetu ima rđavih ljudi kao i dobrih, ali nikako nije shvatao zašto rđavi uopšte postoje i zašto svi ljudi nisu dobri poput tate Mulona.</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">Dirljiv je dečakov odnos s belom kobilom Belkom i njenim krupnim riđim ždrebetom sa belim belegom na prednjoj nozi. Uz ove stihove je Taruno zamišljao kako jaše na mladom i snažnom konju koji razmahuje grivom i, ponesen galopom, ne gazi, već leti beskrajnim drumovima:</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">Kad u polje jurneš u brzom galopu,</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">O, Bresko lepi, sa pramenom grivom</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">pronesi sad pesmu moju</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">preko bistrih reka</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">preko plodnih njiva...</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">Možda će ti nekad biti od koristi sledeći citat: "Sa konjem treba postupati kao sa čovekom: blago, nežno. Konj razume takav govor, kao i pas, samo reči treba da su iskrene, da potiču pravo iz srca; bez obmane i laži, reči koje obećavaju prijateljstvo, reči koje donose smirenje..."</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">Zanimljivi su i drugi likovi u ovoj knjizi: Bazel, Damir sa svojom vernom mečkom Rašanom... Brojne se avanture kriju u ovoj nevelikoj, a tako poučnoj, korisnoj i lepoj knjizi. Vredi je pročitati!</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">Ova knjiga je obavezna lektira u osnovnim školama širom Makedonije. Čitaju je petaci, a moja koleginica Anita Mirčeva iz Velesa posvetila joj je sa svojim učenicima posebnu pažnju. Možeš pogledati kako su oni analizirali ovo delo. Dok uživaš u njihovom času, ne zaboravi na reči ovog autora koje su i oni istakli kada su govorili o jeziku:</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">To ni e zavet od dedovcite</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">kako tlanikot vo ognjišteto.</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">Čuvaj go kako crka bo očite</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">bez jezik si nikoj i ništo.</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">__________________________________</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">Vidoe Podgorec, makedonski književnik, rođen je u selu Kolešino kod Strumice 8. juna 1934. godine. Iako je potekao iz siromašne porodice, bio je dovoljno uporan da završi škole kako bi sebi obezbedio bolju budućnost. Osnovnu školu završio je u rodnom selu, a kasnije i učiteljsku školu u Štipu. Sa nepunih 16 godina počeo je da radi kao učitelj. Uprkos teškim materijalnim uslovima, diplomirao je na Višoj pedagoškoj školi 1956. godine, a četiri godine kasnije i na Filozofskom fakultetu, na grupi za jugoslovensku književnost. Od 1958. godine bio je član Društva književnika Makedonije. Bio je jedno vreme prosvetni inspektor, a potom je radio u nekim viđenijim izdavačkim kućama u Skoplju. Radni vek je završio kao glavni urednik i direktor u Izdavačkoj kući "Naša knjiga". Umro je u Skoplju 14. aprila 1997. godine.</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: #151515; font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><span style="font-family: inherit;">Jedan je od značajnijih pisaca u bivšoj Jugoslavije i ostavio je traga u književnosti na našim prostorima. Pisao je pesme, pripovetke i romane za decu i odrasle, a poznati su i njegovi putopisi sa Bliskog istoka. Sudeći prema makedonskoj Vikipediji, napisao je 94 dela, a uredio je i dve antologije. Počeo je da piše još kao učenik u Štipu. Većina njegovih knjiga prevedena je na mnoge jezike. Za decu je pisao i scenarija za televiziju, kao i dve dečje radio drame. Zanimala ga je i književna kritika, a pisao je i eseje. Napisao je više zbirki pesama.</span></span></div>
</div>
</div>
Anonymousnoreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-6232483709280549701.post-17396363918636203412015-09-13T14:44:00.002-07:002022-11-23T15:41:31.077-08:00Stranac - Albert Camus (Kamus)<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b><span style="font-family: inherit;">O Piscu</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;">Francuski filozof, pisac, učesnik pokreta otpora. U svojim delima razvija ideju o apsurdu. Sledbenik je Žan Pol Satra i njegovog egzistencijalizma. Filozofska književna dela "Stranac" 1942. godine, "Kuga" 1947 godine, nobelovu nagrada dobija 1957. godine.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Glavni predstavnik egzistencijalizma Žan Pol Satre, ovako je okarakterisao situaciju apsurda (suprotnosti) u "Strancu": "Stranac je jedan od onih ljudi koji su potpuno mirni, ništa kriv, ali čini skandal u društvu jer ne prihvata pravila igre društva. On živi među ljudima kao stranac ali je za njih i on stranac. Zato ga neki vole, zbog toga što je čudan, a drugi ga mrze zbog toga, kao porotnici na sudu. Uzaludno je njemu suditi prema našim uobičajenim normama jer je on za nas takođe stranac..."</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">Kratak sadržaj:</span></b><br />
<a name='more'></a><span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Radnja romana događa se u Alžiru, a vreme je neodređeno. Glavni junak je narednik Mersoa, mladić s banalnim životom bezbroj malih, beznačajnih ljudi. Roman, pisan u prvom licu, započinje jednostavnom konstatacijom: “Danas je majka umrla. ” Od te prve rečenice u romanu svi događaji deluju tako na glavnog junaka - oni najglavniji, presudni, kao i svakodnevni. Upravo je ta beznačajna svakodnevnica i ispunila prvi deo ove ispovesti. Mir i ravnodušnost kojim Mersoa putuje na sahranu majke, mir koji u njemu učestvuje, produžuje se do posljednjeg reda knjige. U njegovu životu nema potresa. Imati prijatelja, devojku, izlaziti s njima, ljubiti - to je okvir njegovog života, okvir koji ispunjava iz dana u dan na isti način. Jedan događaj odjednom unosi promenu u taj život. Od uobičajnog izleta u okolinu grada Alžira s prijateljem i devojkama, dolazi do sukoba sa koji je za Mersoa bio presudan. On i njegov prijatelj Raymond potukli su se s dvojicom Arapina. Najgore je prošao Raymond kojeg je Arapin ranio nožem. Kad su se strasti smirile i činilo se da je sve zaboravljeno dolazi do preokreta. Mersoa pištoljem ubija tog Arapina.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Drugi deo romana odvija se u zatvoru bez ikakvih događaja, osim ispitivanja i suđenja, on sadrži osećanja i misli Camijevog junaka, koji ne može dati nikakvo objašnjenje za svoj postupak; isto tako ne može pronaći nijedan razlog pokajanja, ni želi da se spasi. Smrt na koju je osuđen prima potpuno ravnodušno, uveren da je, napokon, sve svejedno, da nema vrednosti zbog kojih bi bilo trebalo preduzeti. Užasavanje koje izaziva svojom otvorenom ravnodušnošću očito je užasavanje koje čovek pokazuje pred otkrićem besmislenosti, apsurda svog postojanja. Mersoa ide miran u smrt uveren da ona nije ni u čemu gora od života, ni besmislenija, uveren da je ona apsolutni kraj.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">*** O Romanu***</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;">Roman "Stranac" je roman o ljudskoj egzistenciji, o njemu se govori o čovekovoj usamljenosti, otuđenosti, besmislu, i apsurdu žota. Roman se zato i zove stranac što je Merso stranac društvu, a društvo njemu. U romanu se javljaju misli koje kazuju koliko je apsurdan položaj čoveka u svetu jer ma šta radio rezultat je isti: kao ona misao gde kaže da ako čovek ide lagano po suncu dobiće sunčanicu-umreće, ako ide suviše brzo oznoji se i umire. Znači izlaza iz pojedinih zemaljskih situacija nema. Merso oseća da u svetu gde ži ne može da utiče na svet i da ga menja. On samo može da napravi izbor od onoga šta mu se u životu nudi, odnosno izbor po svome ponašanju ne menjajući ni sebe ni svet. </span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Postavlja se pitanje nehotičnog ubistva Arapina, da li čovek ima pravo da drugom čoveku oduzme život, i da li sud ima pravo i društvo da Mersou oduzmu žvot. U ime koje pravde se nekome život oduzima? Kakva je to pravda ako isto tako postupaš zločinački, kao i sam zločinac? Mersou se sudi ustvari za bezosećajnost i indiferentnost u njegovom ponašanju na sudu. Postavlja se pitanje da li je on zaista bezosećajan čovek ili je čovek koji oseća ali ne ispoljava osećanja? Da nije počinio ubistvo za koje mu se sudi, društvo ga ne bi žigosalo, niti bi mu sudilo za njegove moralne osobine, kao što mu inače sude za bezosećajnost. </span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">U romanu Kami neguje novinarski stil, sabijenu misao i rečenicu a roman kao takav nudi više različitih poruka: Merso poseduje unutrašnje bogatstvo i do toga samoga dolazi na kraju romana u razgovoru sa sveštenikom (prvi put sam sebe ispoljio, pokazao emocije). U tom razgovoru pada u afekat jer mu smeta popova briga za njegovu dušu i on doživl; java pravi moralni preobražaj, pravu katarzu, kad ubacuje popa i celokupno licemerje građanskog sveta i religije kojima taj Bog pripada. On pokazuje da veoma misli i da je vezan za zemlju i zemaljski život primedbom da ne vodi brigu o Bogu i duši. Odbacujući laž građanskog sveta i religije u tom afektnom ponašanju, dolazi do osećaja slobode baš zato što se oslobodio pripadnosti društva koje je odbacio kao što je ono odbacilo njega.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Merso voli svoju majku jer je prva rečenica: "Danas je mama umrla" , ali ujedno beži od nje. Postavlja se pitanje ako je on od detinjstva sve neosetljiviji i hladniji, nije li to i krivica njegove majke, koja je ćutala, nije sa njim govorila, pratila ga pogledom te nije umela da mu da neophodnu toplinu. Nesumnjivo da njegova majka koja je rano izgubila Mersovog oca, svojim nespretnim stavom prema sinu doprinosi razdvajanju njegove ličnosti te se on priklonio liniji manjeg otpora, pobegavši u neku ravnodušnost i skučenost. Ako je Merso kriv, onda nije kriv za ono zašto mu sudi društvo nego je kriv pred samim sobom, za svoje povlačenje pred životom. Dugi zatvorski dani odvajaju Mersoa od životne svakodnevnice i okreću ga ka unutrašnjem životu, a da bi on u svojevrsnoj pobuni (sukobu sa popom) otkrio ono što je u njemu godinama bilo zakopano. Nesumnjivo je da je taj sukob najbolniji događaj u njegovom životu, dramatičniji od ubistva Arapina, jer ovde Merso dostiže najviši i najveći mogući stepen svog emocijalnog ispoljavanja. Do toga dolazi jer je razdražen i izazvan upornošću da će se moliti Bogu za njega što izaziva eksploziju besa Mersoa koji je okrenut životu a ne nebu. Svoj gnev je izlio na popa, a to se odnosi na društvo, svet dvoličnog morala koji ga je prvo sudio, pa žalio i molio za njega.U tim trenucima u ćeliji misli na majku i tada shvata zašto je ona na kraju života našla verenika i upustila se u igru počinjanja života. On se u zatvoru nalazi i u istoj situaciji kao majka u domu.Oko nje se gase životi, osetila blizinu smrti i oslobađanje i spremnost da sve ponovo iznova preživi. Sukob sa popom je i njegov prvi znak identifikacije sa majkom:I ona se u tome domu koji liči na zatvor borila protiv smrti i usamljenosti. </span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Sada je Merso mogao da razume zašto se majka igrala vereništva i da je ona to doživela u odnosu na društvo kao i ona sada kao oslobađanje od društva i pobunu protiv njega. Zato je Merso smtrao da niko nema prava da plače za njom jer je u domu doživela oslobođenje kao i on u zatvoru. U 3 dramatična trenutka kada se Merso nalazi u presudnoj situaciji u sećanju mu se pojavljuje slika majke, sećanja ne nju poklapa se svaki put sa bezizlaznošću situacije u kojoj se nalazi. Prvi trenutak je sahrana, drugi je pre zločina na plaži, a treći je nakon petomesečnog boravka u zatvoru kada mu se u sećanju javlja lik majke. Nerazmršen odnos Mersoa i majke ogleda se i u situaciji kada je čuo komšiju Salamana da plače za psom, a on nije za majkom.On je mislio na majku po asocijaciji sličnosti situacija odnosno gubitka nekog dragog.Na jednom mestu Merso kaže: "Svakako majku sam mnogo voleo, ali to ništa ne znači. Sva zdrava ljudska bića priželjkuju manje-više smrt onih koje vole". Tu se oseća njegov apsurdan odnos prema majci.Ako se posmatraju odnosi koje Merso uspostavlja sa okolinom, vidi se da ih karakterišu ravnodušnost, skučenost, on ne preduzima inicijativu već odgovara na tuđu inicijativu.Jedna zona ličnosti, oblast Mersovih osećanja stalno je potisnuta. Mersov društveni razvoj je nekada bio prekinut, napustio je studije bez razloga i on je čovek koji je izgubio osnovni životni impuls sa isticanjem, prirodnom željom za uvažavanje. Nesvesno pruža otpor vidrom izraženih emocija, miran, ćutljiv je u dobrim odnosima sa drugim ličnostima. On je u društvu miran, ali neizbegava ljude koji ga cene. Merso samo nije inicijator i neće sam prvi preduzeti, ali prihvata kada drugi preduzmu.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">Karakterizacija glavnog lika</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Glavni lik Kamijevog romana je Merso–sitni bankovni činovnik koji ni od koga ništa ne traži, koji priznaje drugima pravo da rade šta žele. Otuđio se od majke. Nakon majčine sahrane započinje vezu s Marijom. Ona hoće da se oni venčaju a njemu je svejedno. On je ravnodušan, nezainteresovan, za sve mu je svejedno. Prepustio se životu. Ništa ne preduzima da bi bolje živeo. Ubija Arapa te mu sude za to ubistvo. Na suđenju je nezainteresovan, kao da se to njega ne tiče.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">Otuđenje – alijenacija od majke:</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">“Delimično je i zbog toga nisam u posljednju godinu dana gotovo uopšte posećivao. Pa i zato što bih tada izgubio celu nedjelju – a da ne govorim o naporu koji je bio potreban da odem na autobus, kupujem kartu i putujem dva sata. ”</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">Besmislenost:</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">“Ali svi ljudi znaju da ne vredi živeti. Uglavnom sam znao da je gotovo sveedno hoću li umreti u tridesetoj ili sedamdesetoj godini života, jer će, naravno, u oba slučaja drugi ljudi i druge žene i dalje živeti i to na hiljade godina. Zaista, ništa nije jasnije od toga... ”</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Cinizam (nakon majčine smrti):</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">“... uostalom, nisam se imao zbog čega izvinjavait. Zapravo je trebalo da mi on izrazi izvinjenje. Ako, verovatno će to učiniti prekosutra, kada budem u crnini. Zasad kao da mama nije ni umrla. A nakon sahrane biće to nešto svršeno i sve će poprimiti službeniji izraz. ”</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">Sporedni likovi</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">Raymond Sintes</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;">Onizak, plećat, ima bokserski nos. Uvek je besprekorno obučen. Živeo je u stanu s jednom sobom i kuhinjom bez prozora. Imao je ljubavnicu koju je pretukao jer ga je varala. Mersaulte je pristao svedočiti da ga je ona varala i izvrgla ruglu. Potukao se je s njenim bratom.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">Salaman</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;">Mersoov prvi komšija. Imao je starog psa prepeličara koji je imao neku kožnu bolest pa mu je poispadala sva dlaka i telo mu je bilo osuto pegama i krastama. On i pas živeli su u istoj sobi. Salaman je imao crvenkaste kraste na licu i žute retke dlake. Svakog dana starac je psa izvodio u šetnju. Uvek je grdio psa i tukao ga ali ga je stvarno volio. On mu je bio sve. Kada ga je izgubio bio je utučen i sve je pretražio da bi ga našao.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">Marija</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;">Mersoova prijateljica. Bivša daktilografkinja u njegovoj kancelariji. Srela je Mersoa na kupanju i od tada su oni u vezi. Želi se udati za njega ali njemu je svejedno. Posećuje ga u zatvoru i rasplače se na suđenju.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">Perez</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;">Nosio je šešir okrugla tulca i širkoga oboda, odelo kojem su pantalone padale u naborima na cipele i kravatu od crne tkanine, koja baše premala za njegovu košulju s velikim belim okovratnikom. Iz njegove sede i prilično nežne kose virile su čudne, klempave i nepravilne uši kojih je boja crvena kao krv iznenadila svakoga na tom bledunjavom licu.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">Ostali likovi:</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Celeste, Emanuel, upravnik doma, direktor doma, vratar doma, Mason i njegova žena. </span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">Mišljenje o delu:</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">“Stranac” sadrži priču o čoveku koji se našao u situaciji zločinca i osuđenika na smrt, a da ništa od toga ne shvata. Odnosno, on je izgubljen, živi u svom svetu, a za druge ne brine što ostavlja jak utisak, kao i odgovori na pitanja: Šta je život? Što je svet? – “Život i svet su apsurdni: apsurd proizlazi iz sukoba između iracionalnosti i nostalgije za smislom i skladom”. Međutim, mi ipak živimo, mislimo da postoji neki interes da živimo. Jedno privilegovano iskustvo ipak otkriva vrednost: to je pobuna, a upravo tu vrednost Merso nije želeo iskoristiti što je veoma čudno. Ljudi žive u apsurdu, u kugi, dok se Merso u potpunosti slagao s tim negativnim smislom života.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Pisac svojim bojama oslikava opštu zajedničku situaciju svih ljudi.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Kao i sreća život je varljiv. Jer tako je malo potrebno da budemo srećni, a tako često nam to malo nedostaje.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">Biografija pisca Alber Kami</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Alber Kami (Mondovi, Alžir, 07. 11. 1913 - Villeblevin, 04. 01. 1960), francuski romanopisac, dramatičar i esejista. Dobitnik nobelove nagrade za književnost 1957. godine. Za vreme Drugog svetskog rata učestvuje u pokretu Otpora. 1945. postaje glavni urednik lista “Le Combat”. Od 1947. posvećuje se isključivo književnosti. Poginuo u saobraćajnoj nesreći 4. januara 1960. godine.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">U njegovom stvaralaštvu mogu se uočiti tri etape, obeležene tematskim izborom i filozofskim preokupacijama. Prvu etapu čini roman Stranac, esej: Mit o Sizifu, knjige ogleda "Lice i naličje" i "Svadbe", drame "Kaligula" i "Nesporazum". Ovu etapu karakteriše istraživanje apsurda. Drugoj etapi pripadaju roman "Kuga", esej "Pobunjen čovek" i "Leto", drame "Opsadno stanje" i "Pravednici". Sva navedena dobeležava filozofija pobune. U treću etapu, koja predstavlja sintezu poetičkih traganja i filozofskih ispitivanja, čine roman "Pad", pripovetke "Izgnanstvo i kraljevstvo", eseji "Razmišljanja o giljotini" i "Govori u Švedskoj"</span></div>
Anonymousnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6232483709280549701.post-26746582385089860992014-02-17T13:04:00.002-08:002022-11-23T15:41:41.068-08:00August Šenoa - Seljačka buna<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">August Šenoa - Seljačka buna</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Seljačka buna je najsnažniji istorijski roman Augusta Šenoe. U osnovi
romana sačuvana je istorijska istina o krvavom sukobu između feudalaca i
kmetova s početka 1573. godine, u kome je slobodarsko seljaštvo skupo
platilo pokušaj da od sebe strese okove feudalnog jarma. <b>Seljačku bunu</b> u Hrvatskoj <b>Šenoa</b> je naslikao kao pravednu borbu eksploatisanih kmetova za slobodan život.</span><br />
<span style="font-family: inherit;">U romanu se odvija više paralelnih radnji:</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Sukob Heningovice i Tahija, nezadovoljstvo seljaka, nesrećna ljubav
između Jane i Đure Mogaića, te</span><br />
<a name='more'></a><span style="font-family: inherit;">ljubav Sofije Hening i Tome Milića. -
Seljak se nije digao, kaže <b>Šenoa</b>, - dok su mu otimali
vola i kuću, seljak je planuo kad mu osramotiše ženu i kćer. I kad se je
digao, kad su se silne čete razlijevale bez uzde po svoj zemlji nije si
seljak gotovo nijednim zlodjelom ocrnio obraz... Po tome buna dobija
veću, etičniju cijenu, a seljaštvo izlazi opravdano pred svijet...</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">U slikovitim opisima raskoši i nemorala na dvorcu feudalca Tahija, u njegovoj obesti prema seljacima, <b>Šenoa</b>
je pokazao da su uzroci ustanka prvenstveno socijalne prirode. Pouzdane
istorijske pojedinosti o seljačkoj buni on je uobličio u široke slike
kroz koje je prikazao međusobne odnose plemstva i seljaštva. Na jednoj
strani su sjaj i raskoš bogataša, njihov bezbrižan život i nemilosrdan
odnos prema kmetovima, a na drugoj strani beda seljaka, njihova borba za
koru hleba i beskrajna ponižavanja.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Tahi otima seljacima sve što su krvavim znojem zaradili, raspolaže
njihovom imovinom i njihovom čašću. Čast, obraz, imanje i život - sve je
zavisilo od feudalaca. Zato seljaci ustaju da golim rukama zatraže
svoja prava. - Pokucasmo kod suda, Tahi nas oplijeni, pokucasmo kod
bana, Tahi nas postrijelja; pokucasmo kod kralja, Tahi nas vješa; sad
kucaćemo gvozdenom šakom bogu na vrata... Ako ima pas zube, mačka nokte,
da se brani, mi imamo ruke, ove tvrde seljačke ruke...</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Međutim, ustanici nisu mogli da se odupru dobro naoružanoj i skupo
plaćenoj vojsci udruženih feudalaca. U neravnopravnoj borbi seljaci su
pružili snažan otpor, ali kad su feudalcima stigli u pomoć i žuberački
uskoci, ustanici gube bitku i bivaju svirepo kažnjeni. Vođa ustanka <b>Matija Gubec</b>, ubijen je na najsvirepiji način - izdahnuo je na usijanom gvozdenom prestolu sa užarenom krunom na glavi.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><b>Književni rod:</b> epika</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><b>Književna vrsta:</b> roman</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><b>Tema:</b> Pobuna seljaka kmetova protiv feudalaca; široka slika feudalnih društvenih odnosa u Hrvatskoj u 16 - om veku.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><b>Ideja:</b> Ljudsko je pravo čoveka da se odupre tiraniji
i ropstvu bez obzira na cenu, što bi Njegoš rekao: - Al tirjanstvu
stati nogom za vrat, dovesti ga k poznaniju prava, to je ljudska dužnost
najsvetija.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><b>Mesto i vreme radnje:</b> Hrvatska u drugoj polovini 16 - og veka.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">O Seljačkoj buni:</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;">Svi likovi i događaji potpuno su istiniti pa, osim povijesnh
činjenica, iz romana saznajemo karakter ljudi, odnos kmetova i
feudalaca, i samu borbu – seljačku bunu. Srž romana čini klasni sukob.
Šenoa u romanu osuđuje život i ponašanje niskog plemstva i ujedno
krtizira kolebljive i prevrtljive vladare, te iznosi ideje o jednakosti i
bratstvu svih ljudi. U romanu se odvija više paralelnih radnji: sukob
Heningovice i Tahija, nezadovoljstvo seljaka, nesretna ljubav između
Jane i Đure Mogaića, te ljubav Sofije Hening i Tome Milića. Šenoa nam
iznosi međusobne odnose feudalaca te položaj seljaka koji predstavljaju
društveni stalež i koji su podijeljeni na slobodnjake i kmetove. Glavni
likovi Franjo Tahi i Matija Gubec postavljeni su u suprotnosti. Matija
Gubec je kmet iz Stubice i prvi začetnik bune kojeg su seljaci kasnije
proglasisli za "kralja". Uzok bune leži u socijalnom problemu a seljaci
su željeli samo izmijenjiti odnos s feudalcima, ali je pobuna shvaćena
kao da je protiv plemića.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Franjo Tahi, feudalac, negativan je lik u kojem su skupljene sve
negativnosti feudalaca. Plemići su podijeljeni na dvije protivničke
strane. Na čelu jedne strane je Franjo Tahi uz kojeg su ban Petar Erded
i gospar Alapić.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Na čelu protivničke strane je Uršula Hening koja je na prijevaru
izbačena sa svih posjeda u susjestvu i Stubici, a uz nju stoji Ambroz
Gregorijanec, oženjen njenom kćerkom Martom. U romanu se pojavljuju
spletkari, izdajnici, a njihova je uloga da čine radnju zanimljivom.
Imaju sva obilježja negativnih junaka i pružaju dinamiku radnje romana.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">Glavni likovi:</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;">Iz mnoštva istorijskih ličnosti u romanu se vidno izdvaja lik seljaka i revolucionara <b>Matije Gupca</b>.
U njemu je oličeno slobodarsko seljaštvo, koje se odlikuje junaštvom,
poštenjem i spremnošću da se odupre nasilju i tiraniji. "Trgli smo mač",
kaže Gubec, "da uzmognemo slobodno disati, kao i drugi ljudi, da nam
srce smije kucati slobodno po volji, da uzmognemo na svijetu slobodno
nositi glavu, da ne gledamo ropski u zemlju pred čovjekom koji se rodio
iz slabe utrobe kao i mi..." Šenoa je nastojao da u Gupcu prikaže njegov
duboko human odnos prema ljudima. U trenutku kad saznaje da je ustanak
propao, da bi spasao bar one koji su u njegovoj neposrednoj blizini,
Gubec izlazi pred Alapića: "Pokloni tim Stubičanima slobodu i život, da
ne ginu ludo, jer imaju žene i djecu, a za uzdarje odaću ti gdje se
sakrio Matija Gubec, začetnik i glavar bune". I kad Alapić pristaje,
Gubec se odaje; "Evo me, uzmi me, jer Gubec sam ja... Ajdmo, vodi me
kako ti volja".</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Na drugoj strani je <b>Franjo Tahi</b> - krvnik, nasilnik i
tiranin. Za njega ne postoje ni pravda ni zakon. Postoji samo njegova
volja. U ovome je sačuvan njegov istorijski lik. U istorijskim
dokumentima kojima se Šenoa služio za Tahija se kaže da je otimao stoku
od seljaka, zahtevao da mu u gladnim godinama hrane lovačke pse i udara
im na čast i obraz.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Nesumnjivo, Šenoa je građanin, sa otvorenim simpatijama prema
građanstvu i seljaštvu, ali on ipak nije dosledno stajao na pozicijama
klasno borbenog građanina. On se često zalagao za saradnju sa plemstvom,
koje je, ustvari, bilo ne samo grobar hrvatske samostalnosti, već i
otvoreni protivnik radnih masa. Zašto je Šenoa hrvatsko plemstvo
prikazivao u znatno blažim bojama. Odnosi između domaćeg plemstva i
kmetova kod njega ne samo da su snošljivi, već su nekad i intimni. Šenoa
se, ustvari, kolebao između istorijske istine i svojih uverenja o
mogućnosti kompromisne saradnje sa ostacima plemstva. Iz takvog umerenog
liberalizma ponikli su i neki pozitivni likovi plemića, kao što su
Ambroz Gregorijanac, njegov unuk</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><b>Šime Drmačić</b> snalažljivac koji iz svake situacije
izvlači materijalnu korist. Na njegovom licu Šenoa je pokazao da dobro
pobjeđuje zlo jer ga je neslavan kraj života stajao nasilne smrti, te ga
je zadesila u trenutku kad je okusio najveće blagodati života. On je
jedan od glavnih uzroka neuspeha seljačke bune radi izdajstva i laži
koja je ovladala narodom.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><b>Uršula Hening</b> žena koja nastoji sačuvati svoje. U
borbi za opstanak pretvara se u nepokolebljivu i hrabru ženu, ali ujedno
postaje i nasilna. Ima promjenjivo stajalište uvijek gledajući u svoju
korist. Šenoa ju je izabrao na temelju povijesnih činjenica za
pokretača radnje romana jer sve počinje nesporazumom oko Stubice i
Susedgrada.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">Dojam o djelu:</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;">Pisac se zaista potrudio da pronađe i prouči spise o tom događaju.
Njima je ispunio roman mnogim detaljima i tako ga napravio zanimljivljim
čitateljima. Posebno je tečna radnja u prikazu bitaka. Jedan od
njegovih uobičajenih odličnih romana vrlo vjeran stvarnim događajima.</span>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6232483709280549701.post-85760699986750646842014-01-20T15:30:00.002-08:002019-02-23T11:01:09.113-08:00Hiljadu i jedna noć (Sindbadova putovanja)<div class="MsoNormal" style="line-height: 18.2px;">
<span style="background-color: #666666; font-family: inherit;"><span style="color: #666666;"> </span><span style="color: #666666;"> </span><span style="font-family: inherit;">Hiljadu i jedna noć<br /><i> -Sindbadova putovanja-<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 18.2px;">
<span style="background-color: #666666; font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 18.2px;">
<span style="background-color: #666666; font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 18.2px;">
<b><u><span style="background-color: #666666; font-family: inherit;">-FABULA<o:p></o:p></span></u></b></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 18.2px;">
<span style="background-color: #666666; font-family: inherit;">U vrijeme halife Haruna ar-Rešida u gradu Bagdadu bio je jedan covjek po imenu Sindbad Nosač, bavio se prenosenjem tereta na glavi za novac i bio je poprilično siromašan čovjek.Jednog dana je, noseci tezak tovar, umorio se, i sjede na klupu pored vrata jednog trgovca. Diveci se svemu sto je vidio u dvoristu, hvalio je Uzvisenog Allaha na svemu tome. To je cuo trgovac iz kuce i posalo jednog djecaka da ga uvede u kucu. Kada je nosac usao, imao je sta i vidjeti, na uslasku je reklao: ''Boga mi ovo je mjesto Džennetsko...''. Divio se svim ljepotama kuce. Kada dodje pred domacina pozdravi se s njim, a ovaj mu izrazi dobrodoslicu i rece mu da ponovi stihove koje je citirao pred vratima. Nosac, zatim izgovori stihove, koji se</span><br />
<a name='more'></a><span style="background-color: #666666; font-family: inherit;"> svidjese domacinu. ''nosacu, moja je prica cudesna.'' – rece domacin. Ispricat cu ti sve sto se samnom desilo prije nego sto sam se domogao ove srece i ovog mjesta. Otiskicvao sam sena 7 putovanja i svako putvanje je cudesno na svoj nacin. Sve mi se zbilo voljom Allaha a suđenom se pobjeci ne moze!<br /><b><i><u>PRVO PUTOVANJE<o:p></o:p></u></i></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 18.2px;">
<span style="background-color: #666666; font-family: inherit;">Ukrcah se na lađu i otisnuh moram. Plovili smo nekoliko dana prolazeci pored raznih mora, otoka, i tako stigosmo do jednog otoka koji je bio poput Raja. Tu smo se iskrcali i odmah poceli potpaljivati vatru za kuhanje, dok su drugi setali otokom, a ja sam bio jedan od njih. Sve to veselje odjednom prekide kapetan povikući da se svi odmah ukrcaju u lađu jer ''otok'' na kojem smo trenutno zapravo je jedna ogromna riba koja se upravo sprema zaroniti u more. Neki su se uspjeli spasiti ukrcavši se na lađu, dok su neki ostali na ''otoku'' , a jedan od njih sam bio i ja. Međutim Uzviseni Allah me spasi poslavši mi drveno korito, to korito me je odnijelo do jednog otoka. Jednog dana, setajuci otokom ugledah u daljini nekakvog velikog konja sa covjekom. Covjek me povede sa sobom u jednu veliku odajupod zemljom. Tu se predstavih caru Miradžu koji me zaposli da biljezim svaku lađu koja pristane uz otok. Jednog dana na otok pristade lađa koja ce ici u Bagdad, s njom se vratih kuci.<br /><b><i><u>DRUGO PUTOVANJE<o:p></o:p></u></i></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 18.2px;">
<span style="background-color: #666666; font-family: inherit;">Nakon nekog vremena ponovo imah želju da otputujem negdje. Otputovasmo na jedan otok koji je bio poput Raja. Na tom otoku ghtjedoh se odmoriti i malo prileci. Utonuh u san. No kad ustadoh nigdje nikog, lađa je otplovila a mene su zaboravili. Posto na otoku nije bilo nikoga odlucih uzeti stvari u svoje ruke. Zatim ugledah na otoku ogromnu pricu pa se sjetih da se privezem za njene noge nebi li me odnijela na neki drugi otok gdje ima ljudi.. To i ucinih, ptica poletje, i zaustavi se na nekom visokom mjestu, na planini ispod koje se proteze prostrana dolina. Otiđoh na kraj doline i ugledah nesto neobicno. Iz neba pade na tlo veliki komad mesa, privezah se za njega, dodđe orao i odnese me na vrh planine . Zatim ugledah oko sebe grupu trgovaca s kojima dođoh u Bagdad, kuci. Zivio sam lagodno i bezbrizno. Žudio sam za puttovanjem i trgovinom.<br /><b><i><u>TREĆE PUTOVANJE<o:p></o:p></u></i></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 18.2px;">
<span style="background-color: #666666; font-family: inherit;">Putovali smo od mora do mora, no vjetar nas savlada i sudbina nas baci na planinu majmuna. Od tamo se nikad niko nije spasio. Kad dodjosmo na otok majmuni opkolise lađu i bacise nas na otok, u blizini ugledasmo dvorac. Uđosmo a u dvoristu nebi nikoga. Tu smo prespavali do pred izmak dana. Zacusmo buku i tutnjavu. Iz dvorca pred nas izadje cudoviste, uplašismo se. Zatim dodje do nasi poce nas prevrtati i opipavati, pa baci kapetana na pod i stade mu nogama na vrat, nalozi vatru i stavi kapetana na razanj, kad ga ispece poce ga kidati i jesti. To isto se desi i narednog dana. Pa se dogovorismo da ga narednog dana nadmudrimo i ubijemo. Kad pade vece, zamlja zadrhta, te se pojavi cudoviste, on uze jednog i uradi mu isto kao i sa ostalima, kad ode leći mi uzesmo 2 uzarena raznja i gurnusmo mu u oci svom snagom. Tako ga savladasmo , napravismo lađu i otplovismo. Vratio sam se u Bagdad, gdje zivih sretno, sve dok me ova odvratna dusa opet poce nagovarati na putovanje.<br /><b><i><u>ČETVRTO PUTOVANJE<o:p></o:p></u></i></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 18.2px;">
<span style="background-color: #666666; font-family: inherit;">Ukrcah se na ladju i otisnu se morem. Putovanje je bilo ugodno sve dok nas ne zadese nevrijeme i ne pocjepa lađu. Allah me opet spasi poslavsi mi komad daske na kojoj me voda izbaci na otok. Obilazili smo otok kad odjednom ispred nas izadje grupa golaća od kojih smo se svojom lukavošću spasili. Nađoh se zatim, u jednom omanjem gradu gdje me stanovnici ugostise. Tu me i car ozeni svojom kcerkom, lijepo sam zivio. Ali jednog dana sa grupom trgovaca se vratih u Bagdad. Zivio sam sretno i zadovoljno. Ponovo mi dodje zelja za putovanjem.<br /><b><i><u>PETO PUTOVANJE<o:p></o:p></u></i></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 18.2px;">
<span style="background-color: #666666; font-family: inherit;">Kao i inace, plovili smo od grada do grada, od otoka do otoka... Dok ne stigosmo na veliki otok. Tu smo se suocavali sa pricom ruh, našom krivicom. Prezivjeli smo i nesrecu na moru , gdje me more izbaci na otok gdje upadoh u jos vecu nevolju. ''Morski starac'' me je nekoliko dana patio da se cudim sto sam ikako ziv. Voljom Allaha spasih se. Zatim mi se ponudi posao na jednom otoku koji sam morao raditi da bi skupio novac za povratak kuci. Vratih se u Bagdad ubrzo. Pod uticajem zabave, veselja i radosti zaboravih na sve nevolje koje sam pretrpio.<br /><b><i><u>ŠESTO PUTOVANJE<o:p></o:p></u></i></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 18.2px;">
<span style="background-color: #666666; font-family: inherit;">Ugledah u prolazu grupu trgovaca koji su krenuli na plovidbu, te mi dusa polahkomi za putovanjem, rijesih da podjem na put. Putovali smo od grada do grada, trgujuci sretno. Svu tu radost prekide kapetan obavjestvsi nas da smo skrenuli sa puta. More izbaci na otog nas nekoliko trgovaca. Svi ubrzo na otoku umrjese, a ostadoh samo ja. Nisam imao drugog izbora nego da pocnem sam traziti spas. Velikom mukom dosao sam do jednog cara kod kojeg sam sretno zivio. Ukaza mi se prilika da otpotujem kuci u Bagdad.<br /><b><i><u>SEDMO PUTOVANJE<o:p></o:p></u></i></b></span></div>
<span style="background-color: #666666; font-family: inherit;">Zivio sam lijepo, u veselju, sreci, jer samstekao veliku dobit na proslom putovanju. Ubrzo mi dusa opet poce zuditi za putovanjem. Plovili smo tako, svi sretno. Tu srecu odjenom prekide kapetan obavjestivsi nas da nas je vjetar savladao i odnio u krajnja mora na svijetu.Ubrzo nas tu napase kitovi ogromni poput najvecih planina. Svi smo znali da nam nema spasa. Zatim se u jednom trenutku zamisli i shvati da sam na svakom putovanju kada bi se nasao u nevoljipokajao, zatim bi me Allah spasio, a ja bih opet sebi trazio nevolja. Zatim sam se zakleo da ako me Allah spasi i na ovom putovanju, da se vise necu otiskivati moram i traziti nevolja. Zatim me Uzviseni Allah spasi, hvala Mu na svemu! Vratih se kuci i kako i rekoh vise nisam isao trgovati.<br /><br /><br /><b><i><u>LIKOVI: </u></i></b> -<u>Glavni lik: </u>Sindbad Moreplovac, str. 89. ''Nosaču, moja prica je cudesna – rece domacin. Kazat cu ti sve sta je samnom bilo .... ''<br /><u>Sporedni likovi: </u>Sindbad Nosac, kapetan, trgovci putnici, carevi...<br /><br /><br /><b><i><u>MJESTO RADNJE:</u></i></b> Radnja se odvijala na otocima i morima u svih sedam putovanja.<br />''Plovili smo od mora do mora, od otoka do otoka...''<br /><br /><br /><b><i><u>VRIJEME ODVIJANJA RADNJE:</u></i></b> Nije navedeno tacno vrijeme radnje, pretpostavlja se da se odvijala u ljetnom periodu jer se u djelu spominju voca, plodovi..<br />str. 101. ''Boravili smo na otoku hraneci se plodovima, suhim vocem i povrcem...''</span>Unknownnoreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-6232483709280549701.post-23489934270670873972014-01-19T07:05:00.004-08:002022-11-23T15:42:00.301-08:00Zlatarevo Zlato - August Šenoa<div class="body-posta">
<div align="center" class="MsoNormal" style="line-height: 1.7; margin-bottom: 3px; margin-top: 5px; text-align: center;">
<strong><span lang="BS-LATN-BA" style="background-color: white; font-family: inherit; line-height: 18.4px;">ZLATAREVO ZLATO</span></strong></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 1.7; margin-bottom: 3px; margin-top: 5px;">
<strong><span lang="BS-LATN-BA" style="background-color: white; font-family: inherit; line-height: 18.4px;">BOLJEŠKA O PISCU:</span></strong></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 1.7; margin-bottom: 3px; margin-top: 5px;">
<span lang="BS-LATN-BA" style="background-color: white; font-family: inherit; line-height: 18.4px;">August Šenoa rođen je 1838 godine u Zagrebu. Djetinjstvo je proveo u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu. Prvi razred Mađarske gimnazije završio je u Pečuhu, a u Zagrebu će završiti ostalih 7. 1873 godine imenovan je gradskim senatorom. Umro je 1881 godine. Svoj roman „Zlatarevo zlato“ objavio je 1871 godine u časopisu „Vijenac“ , a godinu kasnije kao posebnu knjigu.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 1.7; margin-bottom: 3px; margin-top: 5px;">
<span style="background-color: white;"><strong><span lang="BS-LATN-BA" style="font-family: inherit; line-height: 18.4px;">SPECIFIČNOST VRSTE KOME DJELO PRIPADA:</span></strong><br />
</span><a name='more'></a></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 1.7; margin-bottom: 3px; margin-top: 5px;">
<span lang="BS-LATN-BA" style="background-color: white; font-family: inherit; line-height: 18.4px;">Ovo djelo je povjesni roman. Pisan je štokavštinom utemeljenom na građanskom jeziku. Ima dosta latinskih riječi jer je roman pisan u 16. St. Kada se latinski jezik još uvijek koristio. U svom pripovijedanju pisac se koristi dijalozima koji vode do sukoba, monolozima i čestim, dugačkim opisima koji nam opisuju prostor u kojem se radnja odvija. Šenoa je sveznajući pripovijedač jer ima uvid u cjelokupno zbivanje i radnju. On je i nepouzdani pripovijedač jer iznosi vlastito mišljenje o postupcima svojih likova. U ovom romanu ima sredstava retardacije: Šenoa uz dvije glavne radnje ubacuje i mnoge epizodne radnje.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 1.7; margin-bottom: 3px; margin-top: 5px;">
<strong><span lang="BS-LATN-BA" style="background-color: white; font-family: inherit; line-height: 18.4px;">KARAKTERISTIKE LIKOVA:</span></strong></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 1.7; margin-bottom: 3px; margin-top: 5px;">
<span lang="BS-LATN-BA" style="background-color: white; font-family: inherit; line-height: 18.4px;">Glavni i najvažniji likovi su: Dora Krupićeva i Pavao Gregorijanac. Dora i Pavao su pozitivni likovi. Oni se vole, ali su iz različitih društvenih slojeva pa ne smiju biti zajedno.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 1.7; margin-bottom: 3px; margin-top: 5px;">
<strong><span lang="BS-LATN-BA" style="background-color: white; font-family: inherit; line-height: 18.4px;">Dora:</span></strong></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 1.7; margin-bottom: 3px; margin-top: 5px;">
<span lang="BS-LATN-BA" style="background-color: white; font-family: inherit; line-height: 18.4px;">Ona je oličenje nevinosti, čistoće, nježnosti i dobrote. U romanu se spominju njene vrline, kao da uopće nema mana. „Bijaše bistra, živa, te se već za kasnijeg djetinjstva toliko oslobodila tako da je više nisu smatrali djetetom, svi su je zvali „Zlatarevom mudrašicom“ jer se naučila čitanju i pisanju...“. Dora je vrlo inteligentna, jako pametna i lijepa. Njezino srce je osvojio samo Pavao Gregorijanac. Ona na karju umire jer su svi negativni likovi bili protiv nje. Njezinu smrt isplanirao je Grgo Čokolin, koji je volio Doru, ali je nije želio gledati sretnu s drugim.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 1.7; margin-bottom: 3px; margin-top: 5px;">
<strong><span lang="BS-LATN-BA" style="background-color: white; font-family: inherit; line-height: 18.4px;">Pavao:</span></strong></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 1.7; margin-bottom: 3px; margin-top: 5px;">
<span lang="BS-LATN-BA" style="background-color: white; font-family: inherit; line-height: 18.4px;">Mlad i lijep čovjek. Hrabar je, odlučan i plemenit. Dobar je vojnik, a u borbi je veliki junak. „Mladiću bijaše jedva dvadeset godina. Lice bijaše plemenito, plavetne oči pod tamnim trepavicama dvije zvijezde da ih nije mutila neka sjeta. Mladić bijaše lijep, snažan, a ljepši od brige i sjete.“ Pavle je bio zaljubljen u Doru. Za nju bi dao sve, pa i svoj život. On je veoma plemenit i osjećajan, te je posve različit od svog oca. Bio je jako vezan uz majku, te se nakon njene smrti udaljio od obitelji.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 1.7; margin-bottom: 3px; margin-top: 5px;">
<strong><span lang="BS-LATN-BA" style="background-color: white; font-family: inherit; line-height: 18.4px;">OSNOVNI PROBLEM KOJI JE PRISUTAN U DJELU:</span></strong></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 1.7; margin-bottom: 3px; margin-top: 5px;">
<span lang="BS-LATN-BA" style="background-color: white; font-family: inherit; line-height: 18.4px;">U ovoj knjizi pojavljuju se dva paralelna pričanja povjesno i ljubavno. Uz povjesnu priču vezan je i opis cjelokupnog društvenog i političkog života Zagreba u 16.st. To je osnovna fabula na koju se vezuje i ljubavna fabula, u kojoj je prikazana priča o dvoje zaljubljenih. To dvoje je iz različitih društvenih staleža i u to vrijeme se nisu smjeli ni voljeti, a još manje ženiti. Na početku romana pisac iznosi mnoštvo opisa da bi nas bolje upoznao sa životom u 16.st. Upoznajemo se sa panoramom Zagreba, s običajima tog vremena te sa životima raznih ljudi i s glavnim likovima.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 1.7; margin-bottom: 3px; margin-top: 5px;">
<strong><span lang="BS-LATN-BA" style="background-color: white; font-family: inherit; line-height: 18.4px;">NAJLJEPŠI DIO:</span></strong></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 1.7; margin-bottom: 3px; margin-top: 5px;">
<span lang="BS-LATN-BA" style="background-color: white; font-family: inherit; line-height: 18.4px;">„Pa tek kad pupolj bude ružicom, djevojče djevicom! Divna li, oku milja. Kad je nedjeljom i svetkom, idući od rane mise preko Markova trga kući svojoj, premetala drobne nožice, obuvena crvenim šiljatim postolicama, kad joj se lijepa glavica njihalapod kitnom partom, a bujne joj se crne plete spuštale niz plavetni janjećim krznom ošivenim zobun, kad je ručicama držala na prsim srebrom okovani molitvenik, stidno gledajući pred sebe, da nisi mogao spaziti munjevita oka od dugih svilolikih trepavica, bio bi rekao svatko: eto, svetica sišla sa oltara među svijet da milim pojavom razveseli snuždene ljude.“</span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 1.7; margin-bottom: 3px; margin-top: 5px;">
</div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; margin-top: 5px; text-align: justify;">
<span style="font-family: inherit;"><strong style="background-color: white;">KRATKI SADRŽAJ:</strong></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; margin-top: 5px;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;"> U gradu Zagrebu živio je zlatar Krupić koji je nakon smrti svoje voljene supruge odgajao svoju kćer, jedinicu Doru, uz pomoć starice, tj. Njegove kume Magde. Magda je prodavala paprenjake i svijeće na Trgu sv. Marka, po čemu su je i nazvali paprenjarka. Najveći zagrebački neprijatelj je bio Stjepko Gregorijanec, gospodar Medvedgrada. Dok je jednog dana razbješnjeli narod palio kuću Franje Filipovića koji je izdao svoje hrvatstvo i otišao u turke, jedna iskrica velikog plamena pala je među konje koji su se zatim razbježali. Pred podivljalim konjima se slučajno zatekla Dora koju je Pavao, sin Stjepka Gregorijanca spasio i zavolio. Viđao ju je više puta, a opet joj je spasio život. Saznavši da mu se sin viđa s građankom, Stjepko je skovao urotu. Sve političke spletke i sva građanska ogovaranja doveli su do ranjavanja Magde i Krupića, a također i do smrti Dore. Pavao ju ovaj put nije usopio spasiti. Udovica Klara je htjela Pavla samo za sebe. Uz pomoć Grge Čokolina, gradskog brijača, brbljavog, oholog i pohlepnog varalice, ona je poslala svoje vojnike da otruju Doru. Ljubomorna udovica je ostvarila svoj cilj. U poćetku svih tih nesreća Pavao je stekao saveznika i u njemu otkrio svoga brata Jerka. Shrvan što mu je zbog urote sin Pavao otišao, Stjepan Gregorijanec je sklopio mir sa Zagrebom. Umro je u okruženju, ipak sa sva tri svoja sina, Pavlom, Nikom i Jerkom. Rekavši da će jednog dana nestati ime Gregorijančevo imao je pravo jer su Pavao i Niko poginuli u bitci protiv turaka, a Jerko je otišao u samostan i zaredio se.</span></div>
<div style="color: #333333;">
<span style="font-size: 12pt;"><br /></span></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6232483709280549701.post-36173873677486939662013-03-31T09:07:00.004-07:002019-08-02T04:51:44.943-07:00Prosanjane jeseni - Zija Dizdarevic <span class="tlid-translation translation" lang="hr">Fabula:<br /><br />-U ovoj prici pisac se sjeca svog djetinstva vracajuci se povremeno u sadasnjost i poredeci dvije jeseni: jesen djetinstva i jesen odraslog i zrelog covjeka. Te dvije jeseni su dva kontrasta. Dok je bio dijete jesen je bila zlatna, svaki put kada bi dosla djevojke bi se udavale. Zlatne jeseni piscevog djetinstva bile su pune drhtaja i snova.<br /><br /> -Sjeca se Emine i njene kose koja ga skaklja omotava se oko njega, a on place pa se smije, i draga mu i nije.<br /><br />-Sjeca se bombona koji mu je ispao i forinte koju je dobio da kupi bombon.<br /><br />-Sjeca se kada jemolio tetku da ostane kod nje jos neko vrijeme.<br /><br />-Vracajuci se u sadasnjost pisac tadasnju jesen poredi sa jeseni djetinstva. Zelio bi da se jeseni iz<br /><br />djetinstva vrate i da ih dozivi ponovo. Zelio bi ih proganjat i zato se ova pripovjetka zove „Prosanjane jeseni“<br /><br />Vrijeme radnje: Pocetak XX stoljeca, jesen<br /><br />Mjesto radnje: Fojnica, kasaba<br /><br />Oblici kazivanja: opisivanje, pripovjedanje i dijalog<br /><br />Tema: Ljepota i razdraganost djetinstva.<br /><br />Ideja: Djetinstvo se nikada ne moze vratiti i zabraniti. U djetinstvu jesen ima zlatne i crvene boje, a kasnije, nazalost, jeseni postaju sive i mučne.<br /><br />Glavni likovi: pisac<br /><br />Sporedni likovi: tetka, hajrija, nafija, emina, ismet. Ibrahim<br /><br />Opis nekih likova:<br /><br />Pisac Zija Dizdarevic: je ovdje pozitivan lik. Dok je bio dijete jesen mu je bila zlatna. Pisa je dobar i kao djecak i kao odrastao i zreo covjek.<br /><br />Tetka: Pisceva tetka se zove Emina i ona puno voli pisca. Ona je dobra. Opis Emine: „eminine oci plamte tamnim sjajem. Toplo i bro disu te kose i kad me uhvati i stegne rukama u me bije vrucina mirisljava i teska<br /><br />Misljenje o procitanoj pripovjetci: Prica mi se jako svidja i ako je malo nejasna. Ima puno opisa i epiteta iako se jezik slabo razumije.<br /><br />Jezicko – stilska izrazajna sredstva<br /><br />Epiteti: Zlatnu boju, rumeno crveno, zlatno more, rujne boje, sive i mucne jeseni, mirisljava vrucina, tamni sjaj.<br /><br />Poredenje: kao zastori su te naprijed oborene kose, kao kriska lubenice, crnih kao zastor.</span><span class="tlid-translation-gender-indicator translation-gender-indicator"></span>Unknownnoreply@blogger.com5tag:blogger.com,1999:blog-6232483709280549701.post-57776027945618037012013-03-28T11:46:00.001-07:002019-08-02T04:50:20.386-07:00Dundo Maroje : Marin Držic<span class="tlid-translation translation" lang="hr">Naslov: Dundo Maroje<br /><br />Vrsta djela: komedija<br /><br />Kratak sadržaj<br /><br />Dundo Maroje dao je svom sinu Maru pet tisuća dukata jer je mislio da će mu se sin Maro obogatiti. Poslao ga je u Jakin da kupi i proda tkaninu, ali Maro nije poslušao oca, te je iz Jakina otišao u Rim, a ne u Firencu. Potrošio je sam očev novac.<br /><br />Kad je Maroje to doznao odmah je sa svojim slugom Bokčilom otišao u Rim da ga pronađe. Za to vrijeme Maro je živio kao bogataš, trošio je novac na hranu, piće, a ponajviše na kurtizanu Lauru. Cijelim njihovim putem u Rim, Marojev sluga Bokčilo kuka kako je žedan i gladan, no Maroje, iako ima mnogo novaca, ne daje mu ni hranu, niti piće. Škrt je.<br /><br />Ugo Tudešak, stari Laurin udvarač i njegov sluga Pomet dolaze do kurtizane Laure, moleći je za ruku. Laura ga ne želi, čak i kad joj Pomet svim silama govori koliko Ugo zapravo ima novaca.<br /><br />Razočarani odlaze piti, gdje susreću Popivu, Marinog slugu, koji im se ruga zbog Laure. Hvali se lijepom ogrlicom koju će dati Lauru od Mara. Usred te svađe koja se odvijala ispred gostionice, izlazi Maro. Ljuti se na svog slugu i Uga koji su stalno blizu laurine kuće, te im prijeti. Pomet Mara stalno podbada svojim sarkastičnim komentarima. Maro dolazi Lauri na večeru.<br /><br />Maroje, Bokčilo i Tripčeta dolaze u Rim, gdje se Maroje žali na svog sina. Bijesan čeka da Maro izađe iz Laurine kuće, te da se s njim suoči. U grad također dolazi Pera, Marova zaručnica i njen brat Dživo. U međuvremenu, Maroje viče na svog sina, naziva ga lopovom. Maro glumi da ne poznaje svog oca, naziva ga ludim te zove policiju koja odvodi Maroja. Nakon toga, njegov sluga Bokčilo ostao je sam, luta gradom i susreće Pometa koji mu sve objašnjava.<br /><br />Petrunjela, Laurina sluškinja, nakon razgovora s Pometom, saznala je da Mara traži otac, da mu nedostaje mnogo novaca koje je Maro potrošio i da bi lauri bilo bolje da se uda za Uga Tudeška. Petrunjela mu obećaje da će pokušati nagovoriti svoju gospodaricu. Kad Laura sazna za to, poziva Mara k sebi kako bi mu pomogla. Posuđuje mu novac.<br /><br />Petrunjela susreće Peru, Marovu zaručnicu koja joj kaže da su njih dvoje zaručeni već 3 godine, na što ona požuri kući ispričati to svojoj gospodarici.Sva bijesna, zove Mara i između njih izbija svađa.<br /><br />Pomet, lukav i snalažljiv, odjene se u plemića i ode k Lauri, i u zamjenu za 3000 dukata, nudi joj Uga Tudeška. Ruga se Marinu, koji bijesni. Na kraju su ipak Ugo Tudeško i Laura postali vjerenici. Pomet se ženi sa njenom sluškinjom Petrunjelom, a Pera i Maro se mire. Svi odlaze natrag u Dubrovnik.<br /><br />Mjesto i vrijeme radnje: Rim, 16. stoljeće<br /><br />Glavni likovi: Dundo Maroje i njegov sin Maro<br /><br />Autor: Marin Držić<br /><br />Bilješka o piscu<br /><br />Marin Držić, po nadimuku Vidra, rođen je 1508. u Dubrovniku, u obitelji trgovca. Njegova obitelj nije imala mnogo sreće u trgovini, gospodarski je propala pa je to vrlo snažno utjecalo na Držićev životni put.Nakon srednje škole, otišao je u Sienu, toskanski grad, da studira pravo, no međutim nikad ga ne završava.<br /><br />Držić nekoliko godina živi u Dubrovniku, a tada se očituje njegovo plodno kazališno razdoblje. U tih su nekoliko godina, točnije od 1548. do 1562. godine, nastala sva njegova najpoznatija djela. Držić je djela pisao za prikazivanje o pokladama, a izvodile su ih kazališne družine.<br /><br />Bio je pjesnik vedre, renesansne glume, dalek pobožnim preokupacijama. Izrazio je draž pučkog govora i prvi donio na pozornicu likove pjesnički i pučki ocrtanih ”našijenaca” (Pomet, Dundo Maroje, Tripče, Bokčilo i dr). Bio je vješt dramatičar, a njegov se komediografski opus održao sve do danas snagom jake umjetničke inspiracije.<br /><br />Umire u Veneciji 1567. iznenadna i prilično tajanstveno. O njegovu životu 2006. snimljen je film Libertas.</span>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6232483709280549701.post-1788954888804476362012-10-30T10:54:00.000-07:002019-02-23T11:02:35.898-08:00Ilijada i Odiseja<b><span style="font-family: inherit;">ŽIVOTOPIS:</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;">Ne zna se ni danas ništa pouzdano o Homerovu životu, a u 18. se stoljeću
pojavila sumnja u njegovo postojanje i u autorstvo ''Ilijade'' i
''Odiseje'' (homersko pitanje).</span><br />
<span style="font-family: inherit;">U vremenskom određivanju Homera postoji nekoliko kombinacija. Jedni ga
smatraju suvremenikom trojanskog rata (1194.-1184. pr. Kr.), drugi drže
da je živio 100, a neki 400 godina</span><br />
<a name='more'></a><span style="font-family: inherit;">poslije tog rata.</span><br />
<span style="font-family: inherit;">I vijesti se o pjesnikovoj domovini znatno razilaze. Čini se da je ipak
najstarija i u starini najviše raširena vijest po kojoj se kao Homerovo
rodno mjesto navodi eolska Smirna, koja je postala jonskim gradom između
9.-8. st. pr. Kr.</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Homera su zamišljali kao stara, siromašna i slijepa pjevača koji je,
potucajući se iz jednog kraja u drugi, živio od recitiranja svojih
pjesama.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><b>VRSTA DJELA:</b> junački ep, 24 pjevanja</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">SADRŽAJ:</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">I. Bogovi vijećaju. Atena hrabri Telemaha</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Pjesnik, zazvavši Muzu da mu pjeva o Odiseju, pripovijeda kako su se
bogovi u svojem vijeću sami među sobom složili da se Odisej napokon
vrati u svoje kraljevstvo, pošto ga je Kalipsa veoma dugo zadržavala na
svojem otoku Ogigiji. Božica Atena, osobita Odisejeva prijateljica,
pohita nakon toga k Odisejevu dvoru na Itaku. Ondje mnoga mlada gospoda
prose Odisejevu ženu Penelopu da se uda za nekog od njih jer, kažu,
njezin se muž više neće vratiti. Atena u ljudskom liku pristupi k
Odisejevu sinu Telemahu predstavivši se da je ona Mento, tafski kralj,
pa mu reče neka sutra skupi ljude u skupštinu i neka u njoj zaprijeti
proscima koji mu trate blago na svoje gozbe, te neka pošalje nekoga u
Pil k Nestoru i u Spartu k Menelaju da pita jesu li što čuli o njegovu
ocu. Dotle se prosci vesele u Odisejevoj kući do večeri, a zatim se
raziđu svojim kućama. I Telemah ide spavati.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">II. Itačani vijećaju. Telemah odlazi na put</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Sutradan se skupili ljudi u skupštini. Telemah im se tuži na prosce koji
mu zatiru kuću i moli narod da to proscima zabrani. Antinoje (prosac)
reče da tome svemu nisu krivi prosci, već Penelopa jer se neće udati ni
za jednog. U visini se pojave dva orla te se počnu boriti; tada starac
Haliterso veli da to sluti na pogibiju prosaca, a Eurimah, također
prosac, smije se starcu. Telemah traži da mu daju lađu da ide u svijet
tražiti oca. Mentor podsjeća Itačane kako je Odisej bio dobar kralj, a
oni mu nisu zahvalni ni toliko da bi zabranili proscima da rasipaju
njegovo imanje. Na to plane Liokrit (prosac) i raspusti skupštinu.
Telemah ode do mora i k njemu dolazi Atena u liku Mentora te mu reče da
će mu pribaviti lađu i obeća da će putovati s njim. Nato se Telemah
vrati kući i zapovijedi sluškinji Eurikliji da mu spremi brašnjenicu za
put, ali Penelopi ništa ne govori. Atena u liku Mentora izmoli lađu u
Noemona, sabere društvo, i oni se s Telemahom zapute morem. </span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">III. Šta se radi u Pilu</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Nestor upravo žrtvuje s narodom Posidonu žrtvu, kad dođe Telemah s
Mentorom (Atenom). Nestor ih dočeka vrlo lijepo. Telemah ga upita zna li
išta o njegovu ocu, a Nestor, ne znajući ništa o njemu, pripovijeda
kako je sam putovao kući od Troje, spominje Agamemnonovu smrt i Orestovu
osvetu, te upućuje Telemaha da ide k Menelaju, da će mu on znati reći
nešto o ocu jer se nedavno vratio pošto se nalutao kojekuda. Atena
predvečer ostavi društvo i odleti u obliku orla; Nestor ju prepozna i
obeća žrtvovati joj govedo. Telemah prenoći u Nestorovu dvoru i sutradan
u zoru odveze se s Nestorovim sinom Pizistratom k Menelaju, prespavaju
kod Diokleja u Feri i drugi dan stignu u Spartu k Menelaju.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">IV. Šta se radi u Lakedemonu</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Menelaj upravo ženi sina i udaje kći. On prijateljski dočeka i ugosti
Telemaha i Pizistrata. Za večerom Helena, Menelajeva žena, razveseli
goste koji su se rastužili čuvši iz Menelajevih usta Odisejevu sudbinu.
Drugi dan pita Telemah Menelaja što zna o njegovu ocu, a Menelaj zna
vrlo malo reći o Odiseju, nego pripovijeda svoje doživljaje poslije
propasti Troje; između ostalog pripovijeda kako se sastao s proročkim
pomorskim bogom Protejom koji mu je prorekao sudbinu i otkrio mu neke
događaje što su ih doživjeli ostali grčki junaci na polasku ispod Troje.
U to vrijeme vijećaju prosci kako će ubiti Telemaha da im više ne
smeta; to Penelopi javlja glasnik Medon, a kraljicu dvostruko zaboli ta
vijest jer još nije znala da joj je sin otišao u svijet; zaim se stane
moliti Ateni da joj izbavi sina, a Atena pošalje Penelopi radostan san
koji ju utješi. Prosci zasjednu na otoku Asteri dok se ne vrati Telemah s
puta.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">V. Spilja Kalipsina. Čamac Odisejev</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Bogovi drugi put vijećaju. Zeus šalje Hermiju nimfi Kalipsi, kod koje
boravi Odisej već sedam godina, da joj javi Zeusovu volju da pusti
Odiseja sa svojeg otoka. Kalipsi se ta zapovijed ne sviđa, ali se
pokorava i kaže Odiseju neka gradi čamac, a kad ga je Odisej načinio,
ona mu daje obilnu brašnjenicu. Odisej odlazi. Osamnaesti dan njegove
plovidbe opazi ga Posidon i digne oluju, uništi mu lađu, te bi Odisej
propao da mu se nije smilovala pomorska božica Leukoteja i dala mu veo
da se njime opaše, i tako se izbavi. Odisej se jedva izvuče iz vode i
ispliva gol i veoma umoran i izmučen na feački otok Sheriju.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">VI. Odiesj dolazi u Feačku</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Božica Atena nagovara u snu Nausikaju, kći kralja Alkinoja, da pođe
ujutro na vodu prati rublje. Sutradan Alkinoj dopusti to svojoj kćeri,
te ona ode na kolima s nekoliko dvorkinja. Djevojke, svršivši posao,
stanu se igrati,a njihova buka probudi Odiseja, koji se nato stane
moliti Nausikaji da mu se smiluje. Ona mu da odijelo, i on se opere i
hoće s njom u grad k njezinu ocu, ali mu Nausikaja reče da ne ide on,
stranac, s njom, mladom djevojkom, u grad da ne bi bilo kuđenja, već
neka poslije nje dođe u grad i lako će naći Alkinojeve dvore. Tako
Odisej zaostane pred gradom u gaju božice Atene.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">VII. Odisej dolazi k Alkinoju</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Malo poslije Nausikaje ulazi Odisej u grad feački; tu se s njim sastane
Atena u liku djevojčice, obavije ga mrakom, da ga ne bi nitko vidio, i
pokaže mu Alkinojeve dvore. Kad Odisej stupi unutra, nađe kralja i
kraljicu i najodličnije Feačane. Odisej se savije kraljici Areti uz
koljena i moli ju da mu daju lađu da se vrati kući. Alkinoj ga lijepo
dočeka i obećava mu da će ga dati otpraviti u njegovu domovinu. Za
večerom kraljica Areta prepoznaje ruho na Odiseju i pita tko je on i
odakle mu to ruho. Odisej ne odgovara tko je, već samo veli da putuje od
Kalipse i pripovijeda što je sve pretrpio od Kalipsina otoka do
feačkoga i kako se sastao s Nausikajom. Nakon toga svi idu na počinak.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">VIII. Odisej među Feačanima</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Alkinoj drugi dan saziva skupštinu i dogovaraju kako će stranca
otpremiti njegovoj kući. Nakon toga je kod Alkinoja gozba, a poslije
gozbe sprema se mladež na rvanje. Među rvače stupi i Odisej te ih sve
nadbaci kolutom. Nakon toga stane pjevač Demodok pjevati jedan ljubavni
događaj Aresa i Afrodite, a mladež igra uz tu pjesmu. Zatim feačka
gospoda skupe darove Odiseju. Opet je gozba i opet Demodok pjeva, ali
sada o drvenom konju kojim su Ahejci prevarili Trojance. Odisej se od
mila rasplače jer je u pjesmi pjevač i njega spominjao. Tada ga Alkinoj
upita tko je zapravo on i zašto plače.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">IX. Pripovijest o Kiklopu</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Odisej pripovijeda kako je otplovio od Troje. Kaže da se najprije
namjerio na Kikonce, da im je razorio grad, ali su ga oni ipak odagnali s
njegovom družbom. Brodeći otamo baci ga bura k Lotofazima, a otud
doplovi do kiklopskog otoka. Uzme sa sobom dvanaest drugova i pođe
razgledati zemlju. Lutajući otokom dođu do spilje Kiklopa Polifema, koji
je bio Posidonov sin. Oni uđu u spilju, a kad se Kiklop vratio s paše,
zatvori se s njima u spilji i u dva dana pojede šestoricu. Odiseju pođe
za rukom opiti Kiklopa vinom, pa dok je on pijan spavao, izbije mu
Odisej sa svojim drugovima jedino oko iz glave. Sutradan mu Odisej
sretno izmakne, pa kad bude već podaleko s drugovima, javi mu se, a
Kiklop baci za njim golemi kamen, no ne pogodi ga.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">X. Eol. Lestrigoni. Kirka</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Ploveći od kiklopske zemlje, dođe Odisej s drugovima do otoka na kojem
je kraljevao Eol, kralj vjetrova. Eol se smiluje na Odiseja te mu dade
vjetrove svezane u mijeh; samo Zefir nije bio svezan te on tjeraše lađu
prema Itaci. Na putu drugovi u zao čas razvežu mijeh i svi vjetrovi
izlete pa lađu potjeraju natrag prema Eolovu otoku, ali Eol Odiseja i
drugove otjera od sebe kao ljude mrske bogovima. Nato krenu na zapad i
namjere se na Lestrigonce, koji mu unište jedanaest lađa i dosta
drugova. Odiseju ostane samo jedna lađa i on doplovi njome i s četdeset i
četiri druga do Eeje, gdje je živjela Kirka, koja polovinu njegova
društva, kad dođu k njoj, pretvori u svinje. Odiseju u pomoć priteče bog
Hermija, koji mu dade nekakvu travu kao ''protuotrov'' svakoj Kirkinoj
čaroliji. Tom travom Odisej nadvlada Kirku i ona mu ''posvinjene''
drugove pretvori natrag u ljude. Kod Kirke proboravi Odisej godinu dana,
a onda mu ona savjetuje da ide u podzemni svijet pitati proroka
Tiresiju o svojoj budućnosti. Kad se on s društvom sprema na put, u
Kirkinim dvorima umre mu jedan od drugova, Elpenor.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">XI. Mrtvačko carstvo</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Vjetar nanese Odiseja k narodu kimerskom, koji je živio na granici mora i
oceana. Tu nađe Odisej ulaz u podzemni svijet i žrtvuje žrtvu; nato se
stanu skupljati premnoge duše, ali Odisej ne da nijednoj srknuti krv
žrtve prije negoli se napije Tiresija. Najprije on ugleda Elpenora i
obeća mu da će mu sahraniti tijelo, onda ugleda majku Antikliju, zatim
Tiresiju, kojega pusti piti, i on mu onda kazuje što ga još čeka. Nakon
toga Odisej pusti svoju majku da pije, a onda mu ona govori što mu se
sve dogodilo u kući nakon njegova odlaska. Tada dođu duše mnogih
nekadašnjih junaka piti krv; dođe Agamemnon, Ahilej, Patroklo, Antiloh i
Ajas, sin Telamonov. Tu vidje Odisej i suca Minoja, Oriona, mučenike
Titoja, Tantala i Sizifa, napokon i lik Herakla. Tada se tek Odisej
vrati iz tih krajeva.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">XII. Sirene, Scila, Haribda, Helijeva goveda</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Došavši natrag do Kirke, Odisej sahrani Elpenora, a Kirka mu govori što
ga čeka na putu i kako će se moći spasiti od tih stvari. Slušajući
njezin savjet prođe on sretno pokraj Sirena, ali kad dođe do Scile i
Haribde, šestoricu mu drugova proguta Scila. Drugovi ga zatim nagnaju da
krene lađom prema trinačkom otoku gdje je bog Helij imao svoja goveda i
ovce. Vjetrovi im ne daše dugo ostaviti taj otok i kad drugovima
nestane hrane, oni zakolju nekoliko Helijevih goveda, premda im je
Odisej rekao da to nipošto ne učine. Helij tuži Zeusu Odisejeve drugove,
a Zeus ih, kad već otplove od Trinakije, kazni smrću na moru; svi se
utope, samo Odisej na dvije grede doplovi nekako do Kalipsina otoka
Ogigije, ali tek nakon devet dana.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">XIII. Odisej brodi od Feačana i dolazi na Itaku</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Kad već Odisej ispriča svoje doživljaje, feačka ga gospoda opet obdare, a
Alkinoj ga opet počasti. Predvečer uđe Odisej u lađu i feački ga
veslači odvezu do Itake i ostave ga na itačkoj obali, a Odisej ne zna
ništa jer tvrdo spava. Veslači otplove od Itake, ali im Posidon blizu
Sherije pretvori lađu u kamen. Kad se Odisej probudi, začudi se gdje je,
i tada dođe k njemu Atena u liku mlada pastira. Ona mu reče da je to
Itaka; zatim mu se očituje da je ona Atena, sakrije mu feačke darove u
spilju i nagovara ga da pobije prosce; a da ga nitko ne prepozna,
pretvori ga u prosjaka.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">XIV. Odisej se sastaje s Eumejom</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Odisej se zaputi k svinjaru Eumeju, koji ga ne prepozna, ali ipak lijepo
dočeka neznana prosjaka i počasti ga svinjetinom i vinom. Prosjak
(Odisej) veli Eumeju i kune se da će se Odisej ubrzo vratiti, ali Eumej
to ne vjeruje. Odisej onda pripovijeda izmišljenu priču o sebi, kako je
mnogo lutao i kod Tesproćana čuo za Odiseja. Uto dođu Eumejovi momci sa
svinjama s paše. Eumej zakolje Odiseju tusto krme za večeru. Poslije
večere odu svi spavati, a Odisej pripovijeda opet o sebi izmišljenu
priču i izmoli od Eumeja plašt jer je noć hladna. Eumej iziđe iz kolibe
da spava kod svinja.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">XV. Telemah dolazi k Eumeju</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Atena opominje Telemaha u snu neka se vrati na Itaku. On se ujutro
odveze s Pizistratom dobivši darove od Menelaja i Helene. Kod Pila uzme
sa sobom u lađu i Argejca Teoklimena, koji je bio vrač, a sada ga gone
rođaci čovjeka kojeg je on ubio. U isto vrijeme razgovaraju Eumej i
Odisej; Eumej pripovijeda kako su ga Feničani ugrabili njegovu ocu,
kralju u Siriji, i prodali ga Laertu. Sutradan se ujutro Telemah doveze s
društvom do Itake; drugovi se odvezu u grad, a on sam ode k Eumeju.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">XVI. Telemah prepoznaje oca</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Došavši k Eumeju, Telemah se pozdravi s njim i pošalje ga svojoj majci u
grad da joj javida se on sretno vratio s puta. Kad Eumej po tom nalogu
ode u grad, Atena pretvori starca prosjaka u junaka kakav je doista bio,
i on se očituje sinu Telemahu. Zatim se njih dvojica stanu dogovarati
kako će osloboditi Penelopu i kuću od prosaca. U grad doplovi lađa
Telemahovih drugova, koji također šalju glasnike k Penelopi da se
Telemah vratio. Ubrzo doplovi i zajednička lađa prosaca, koji se ljute
zbog uzaludna zasjedanja i kupe se na dogovor te odlučuju ubiti
Telemaha. Penelopa čuje njihovu odluku, dođe među njih i žestoko navali
zbog toga na Antinoja, a Eurimah onda dvolično uvjerava Penelopu da
Telemahu nijedan prosac neće učiniti ništa nažao. Eumej se vraća u svoj
stan, a Atena opet pretvara Odiseja u stara prosjaka.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">XVII. Telemah se vraća u grad Itaku</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Ujutro pođe Telemah u grad i pripovijeda majci ukratko gdje je sve bio.
Malo poslije Eumej i Odisej krenu u grad. Pred gradom se sastanu s
kozarom Melantejom, koji Odiseja izgrdi i udari nogom u bedro. Kad već
dođu u kraljevski dvor, pas Argos u starom prosjaku prepozna svog
gospodara Odiseja i od radosti ugine. Prosci se upravo goste i Odisej
pođe od jednoga do drugoga proseći podjelu; svi mu dadu nešto, samo
Antinoj napadne na njega i udari ga podnožjem. Penelopi to bude jako žao
i dade pozvati k sebi prosjaka da joj kaže je li što čuo o njezinu
mužu, a Odisej odvraća da će doći navečer. Eumej se vraća na polje k
svinjama ostavivši Odiseja u kraljevskom dvoru.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">XVIII. Odisejovo rvanje s Irom</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">U Odisejevu kuću dolazi prosjak Ir, koji želi otjerati drugog prosjaka
što ga nalazi kod prosaca, odnosno Odiseja, no on se ne da otjerati.
Nato zažele prosci da se njih dvojica bore, pa koji bude jači, dobit će
dobru večeru. I tako se oba prosjaka uhvate oko pojasa. Odisej za čas
svlada Ira i teško ga ranjena baci pred vrata. Penelopa dođe među prosce
i kori sina što je dopustio tu borbu, a prosce lukavo navede da joj
daju darove za udaju. Poslije toga prosci nastave gozbu, a Odiseja
izgrdi sluškinja Melanta i prosac Eurimah, koji baci podnožje na njega,
ali ga promaši. Napokon se raziđu svi u svoje kuće na spavanje.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">XIX. Odisej se sastaje s Penelopom. Pranje nogu</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Kako su se već prije dogovorili, Odisej i Telemah sakriju oružje da ga
prosci ne mogu pronaći kad im zatreba. Zatim Odisej razgovara s
Penelopom, koja ga, dakako, ne poznaje, a on ju vara rekavši da je
Krećanin, sin Deukalionov, a brat Idomenejev; da je prije dvadeset
godina lijepo dočekao Odiseja, kojega je oluja nanijela na Kretu. Dalje
kaže da je u tesprotskoj zemljičuo za Odiseja da će ubrzo doći kući.
Nato kraljica zapovijedi sluškinji Eurikliji da strancu opere noge; ova
odmah prepozna Odiseja po brazgotini na nozi, ali joj Odisej zaprijeti
da nikome ne govori da se on vratio. Penelopa veli da će sutradan
odrediti da se prosci natječu u streljaštvu i udat će se za onoga koji
pobijedi kad vidi da već ne može drugačije. Zatim ode spavati i Odiseja
također otpravi na počinak.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">XX. Događaji prije ubijanja prosaca</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Noću nevaljale sluškinje izlaze iz kuće ka proscima na grešna djela.
Odisej ih gleda pun gnjeva, ali se opet ustrpi čekajući zgodniji čas kad
će kazniti sve te bezakonike. Pred jutro dobije od Zeusa dva povoljna
znamena iz kojih razabire da će mu djelo poći za rukom. Nakon toga dođe
Eumej sa svinjama, a Filetije s kozama da imaju prosci što klati za
gozbu. Filetije ljubazno govori s nepoznatim prosjakom i ljuto žali za
Odisejem kojeg već jako dugo nema. Prosci vijećaju kako će ubiti
Telemaha, ali ih u tome preplaši jedno znamenje i oni pođu u Odisejevu
kuću na gozbu. Ktesip baci na Odiseja kravlju nogu, ali ga ne pogodi.
Proscima Teoklimen proriče tešku pogibiju, a oni mu se smiju. Penelopa
dobro čuje sve riječi prosaca jer sjedi blizu dvorane gdje se oni goste.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">XXI. Postavljanje luka</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Penelopa nagovara prosce da se natječu tko će napeti Odisejev luk i njim
odapeti strijelu kroz dvanaest u zemlju zabodenih sjekira, i kome to
dvoje pođe za rukom, ona će se udati za njega. Neki se prosci natječu,
ali uzalud, nijedan ne može napeti luk, zato daju naložiti vatru i
donijeti loj da se luk ugrije i namaže ne bi li se mogao lakše napeti.
Uto iziđu Filetije i Eumej iz kuće, a Odisej za njima pa im kaže tko je
on i neka pozatvaraju vrata da ne bi koji prosac pobjegao kad ih stane
ubijati. Ni Eurimah nije mogao napeti luk, te dođe red na Antinoja, ali
on odgodi natjecanje za sutra. Tada zamoli Odisej da njemu daju da
ogleda svoju snagu, a prosci se na to naljute i jedva mu dopuste nakon
što ih Penelopa opomene. Odisej brzo napne luk i prostrijeli sve
sjekire.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">XXII. Ubijanje prosaca</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Kad Odisej to sretno svrši, uperi luk u Antinoja i ubije g, a ostalima
vikne da je on Odisej. Eurimah ga moli da im oprosti, ali uzalud; Odisej
i Telemah ubijaju jednog za drugim, a kozar se Melantej nekako iskrade i
donese proscima oružje iz sobe u kojoj je bilo skriveno, a koju je
Telemah zaboravio zaključati. Melantej ode po drugi put po oružje, ali
ga uhvate Eumej i Filetije pa ga svežu za stup da im ne pobjegne. Prosci
se svojim oružjem ne mogu obraniti jer božica Atena, najprije u liku
Mentora, a zatim u obliku lastavice, gleda boj i svojom božanskom moći
navraća pobjedu Odiseju i njegovim drugovima, koji ubijaju prosce jednog
za drugim, a oni jedva neznatno rane Telemaha i Eumeja. Kad su već svi
prosci bili mrtvi, Odisej zapovijedi svojim pomoćnicima da tijela
prosaca iznesu iz dvorane, a samu dvoranu očiste od krvi. Nakon toga
objese dvanaest besramnih sluškinja i iza žestokih muka ubiju Melanteja.
Nakon toga Odisej kadi kuću sumporom da ju očisti od grijeha i dade
pozvati vjerne sluškinje, s kojima se vrlo lijepo pozdravi.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">XXIII. Penelopa prepoznaje Odiseja</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Euriklija ode k Penelopi i javlja joj vijesti kojima ju misli
razveseliti, ali ona baš i ne vjeruje, no ipak se dade nagovoriti, te
ode u donje sobe i tu nađe Odiseja, no još ne vjeruje. Odisej zapovijedi
ukućanima da pjevaju i plešu kako nitko u gradu ne bi otkrio da su
prosci pobijeni. Zatim se on okupa, a Atena ga opet učini jakim i čilim,
i kad on reče Penelopi tajnu o njihovoj bračnoj postelji, kako je
načinjena, onda tek Penelopa povjeruje da je to Odisej jer nitko drugi
nije znao tu tajnu. Njih se dvoje zagrle i odu na počinak, a isto tako i
ostali ukućani odu spavati. Već je zora, ali Atena produži noć da ono
dvoje mogu pripovijedati jedno drugome svoje doživljaje. Prije nego
usnu, Odisej Penelopi pripovijeda ukratko što je doživio otkako je
krenuo od Troje. Ujutro Odisej ustane i ode s Telemahom, govedarom i
svinjarem izvan grada k svom ocu Laertu.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<i><span style="font-family: inherit;">XXIV. Umir</span></i><br />
<span style="font-family: inherit;">Hermija vodi duše prosaca k Aidu, i tu se osim ostalih duša namjere na
Ahilejovu i Agamemnonovu dušu. Amfimedonova duša pripovijeda
Agamemnonovoj duši kako se Odisej vratio kući i njih porsce poubijao. U
isto vrijeme dođe Odisej s onom trojicom k ocu Laertu, koji živi izvan
grada u voćnjaku. Odisej najprije taji tko je on, ali ubrzo kaže da je
on njegov sin Odisej i pripovijeda starcu kako je pobio prosce. Zatim
odu otac i sin u kuću, gdje ih već čeka ručak. Tu se Odisej pozdravi sa
starcem Dolijem i njegovim sinovima. Nakon što završe s ručkom, dolazi
gomila Itačana, koje je pobunio Eupit, ubiti Odiseja koji je toliku
momčad pogubio. Odisej s vjernim drugovima iziđe u boj, njegov otac
pogodi i smrtno rani Eupita, i time se boj završi jer Atena ne da da se
lije krv, te ona pomiri Odiseja s njegovim narodom. </span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">O DJELU:</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;">''Odiseja'' je dobila ime po glavnom junaku Odiseju. Nakon
desetogodišnjeg ratovanja pod Trojom, on luta deset godina po svim
morima i doživljava mnogo opasnih pustolovina. Izgubivši sve prijatelje u
brojnim opasnostima, Odisej se vraća na Itaku, gdje se uz pomoć sina
Telemaha osvećuje proscima koji su opsjedali njegovu ženu Penelopu i na
gozbama upropaštavali njegov imutak.</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Okosnicu ''Odiseje'' čine Odisejev povratak i osveta proscima. Ti su
motivi obogaćeni prikazom prijašnjih junakovih desetogodišnjih lutanja, a
pripovijeda ih sam Odisej na dvoru feačkog kralja Alkinoja. Osim toga, u
ep je umetnut i motiv o sinu koji ide u potragu za ocem. Pjesnik je u
moralnom pogledu produbio priču o Odiseju time što je s pustolovnim
putovanjima povezao motiv o povratku muža koji izbavlja svoju obitelj iz
nevolje.</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Kompozicija je prepletenija od one u ''Ilijadi''. Sve su epizode u
službi temeljnog motiva, a jedinstvo je izraženo u strastvenoj želji
junaka da se vrati u domovinu i obitelj.</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Radnja Odiseje traje po jednima 41, a po drugima 40 dana; a tu se ne
računaju Odisejevi doživljaji koji traju deset godina, a pripovijeda ih
sam Odisej na dvoru feačkog kralja Alkinoja.</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Najveća je razlika između ''Ilijade'' i ''Odiseje'' u religijskom
shvaćanju. U ''Odiseji'' su bogovi većinom zaštitnici pravnih i moralnih
odnosa među ljudima. Od bogova se samostalnom djelatnošću ističe samo
Atena, i to kao zaštitnica. U njezinu je liku sabrano mudro, pravedno i
dobro djelovanje. Kao takva, javlja se ona i u snovima, osobito u drugom
dijelu ''Odiseje'' (nakon Odisejeva povratka na Itaku). Neprijateljski
bogovi Posidon i Helij podosta su bezlični. Njihova je srdžba opravdana
zbog toga što su i Odisej i njegovi prijatelji prekoračili dopuštenu
mjeru. Sudbina je u ''Odiseji'' isključena kao pokretni motiv,a u
''Ilijadi'' joj se pokoravaju i sami bogovi.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<b><span style="font-family: inherit;">O LIKOVIMA:</span></b><br />
<span style="font-family: inherit;">Odisej je muž mudre i lukave pameti. Opreznost, hladnokrvno rasuđivanje i
prijevara sapašavaju ga iz svih opasnosti. Radoznalost i
nekoristoljubiva žeđ za novim saznanjima najplemenitije su crte njegove
ličnosti. On je moralno produbljen lik. Bračna vjernost i ljubav prema
domovini daju mu snagu da strpljivo podnosi sve opasnosti i poniženja.</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Uz Odiseja, najviše se ističe njegova žena Penelopa kao uzor bračne
vjernosti. Nju rese mudrost i osjećanje osobnog dostojanstva.</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Novina su mladenački likovi: Telemah i Nausikaja. U srcu krasne
Nausikaje budi se prvi osjećaj prema muškarcu, gotovo više poštovanje
negoli ljubav. Nausikaja je bez sumnje najdražesniji lik grčke poezije.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Uz grupu karaktera majka - sin, javljaju se i grupe otac - sin, otac - kći, gospodari - sluge.</span>Unknownnoreply@blogger.com3tag:blogger.com,1999:blog-6232483709280549701.post-17775224529066362772012-10-24T05:36:00.002-07:002019-02-23T11:02:48.500-08:00PATNJE MLADOG WERTHERA<b><u><span style="font-family: inherit;">
JOHANN WOLFGANG GOETHE: PATNJE MLADOG WERTHERA</span></u></b><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<u><span style="font-family: inherit;">Bilješke o piscu:</span></u><br />
<span style="font-family: inherit;">Rodio se 28. kolovoza 1749. godine u Frankufurtu na rijeci Maini.</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Potekao je iz ugledne i imu?ne gra?anske obitelji. Pjesni?ke prvijence</span><br />
<span style="font-family: inherit;">objavljuje u Leipzigu, gdje studira pravo. Pla?a danak pomodnom</span><br />
<span style="font-family: inherit;">klasicizmu u duhu rokokoa. To je izme?u šesnaeste i sedamnaeste godine</span><br />
<span style="font-family: inherit;">života, kad se vra?a ku?i "slomljenih krila". "Patnje mladog Werthera"</span><br />
<a name='more'></a><span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">u?init ?e ga najpoznatijim i najslavnijim njema?kim autorom.</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Prvi njema?ki pisac koji postiže svjetsko zna?enje.</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Najzna?ajnija djela su mu: Faust, Herman i Doroteja, Reineke Fuchs i dr.</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Umro je 22. ožujka 1832.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<u><span style="font-family: inherit;">Likovi:</span></u><br />
<span style="font-family: inherit;">Lotta, Albert, Werther</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<u><span style="font-family: inherit;">Kratki sadržaj:</span></u><br />
<span style="font-family: inherit;">Werther, mladi pravnik, dolazi u neki gradi? kamo ga je poslala majka da</span><br />
<span style="font-family: inherit;">ras?isti neka pitanja u vezi s nasljedstvom. Prigodom ladanjskog bala što</span><br />
<span style="font-family: inherit;">se prire?uje u okolici upoznaje Lottu, k?erku upravno-sudskog ?inovnika</span><br />
<span style="font-family: inherit;">koji je u kneževoj službi. Oduševljen je njezinom milinom, prirodnim</span><br />
<span style="font-family: inherit;">držanjem i plemenitim osje?ajima, a iako zna da je ona zaru?ena s</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Albertom on se u nju zaljubljuje. Primjetivši da mlada djevojka nije prema</span><br />
<span style="font-family: inherit;">njemu ravnodušna Werther je sretan i blažen. Kako se Lotta vlada</span><br />
<span style="font-family: inherit;">nadasve korektno ne zaboravljaju?i ni na ?as odsutnog zaru?nika,</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Werther je zbog toga još više poštuje i cijeni. Kad se Albert vratio s</span><br />
<span style="font-family: inherit;">putovanja Werther se s njime sprijateljio i dvoje mladih ljudi provode</span><br />
<span style="font-family: inherit;">sretne dane uživaju?i u bezazlenoj društvenosti i prirodnim ljepotama</span><br />
<span style="font-family: inherit;">gradske okolice. No Wertherova ljubav biva svakim danom sve ja?a,</span><br />
<span style="font-family: inherit;">dosadašnja ga idila ne zadovoljava i mladi? napokon donosi odluku da</span><br />
<span style="font-family: inherit;">ode, kako ne bi narušio sklad koji vlada izme?u zaru?nika. Žele?i se</span><br />
<span style="font-family: inherit;">zaposliti da ne bi mislio na Lottu, mladi? se dade nagovoriti da primi</span><br />
<span style="font-family: inherit;">mjesto tajnika kod jednog diplomata. Teško podnosi službu jer nije</span><br />
<span style="font-family: inherit;">birokrat nego pjesni?ka duša. Kako njegov gospodar voli sitni?avo</span><br />
<span style="font-family: inherit;">zabadati, Werther gubi volju za službu koja ga nikad nije privla?ila.</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Poslanik tuži Werthera ministru, no ministar pokazuje više razumijevanja i</span><br />
<span style="font-family: inherit;">daje mladi?u o?inske savjete kako se u budu?e ima vladati.</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Werther podnosi ostavku i stupa u službu nekog kneza kome ?e na</span><br />
<span style="font-family: inherit;">ladanjskom imanju kratiti vrijeme. Wertherov novi gospodar nije loš</span><br />
<span style="font-family: inherit;">?ovjek, ali je prosvjetiteljski suhoparan pa ga romanti?ni mladi? teško</span><br />
<span style="font-family: inherit;">podnosi i doskona napušta službu. Neuspio pokušaj da se zaposli i da u</span><br />
<span style="font-family: inherit;">tom poslu na?e zadovoljstvo poja?ava potisnute osje?aje prema Lotti,</span><br />
<span style="font-family: inherit;">koja se udala za Alberta. Ne mogavši odoljeti želji da je opet vidi,</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Werther se vra?a u gradi? gdje su se bili upoznali. Stanje doskora postaje</span><br />
<span style="font-family: inherit;">neizdrživo. Albert s kojim se neko? dobro slagao sada mu je omrznuo,</span><br />
<span style="font-family: inherit;">a sve mu se ?ini da Lotta u tom braku nije sretna koliko bi zaslužila.</span><br />
<span style="font-family: inherit;">U drugu ruku Wertherova ekscentri?nost vrije?a trijeznog Alberta koji</span><br />
<span style="font-family: inherit;">mutno naslu?uje da bi mu Werther mogao postati opasan. I Lotta koja je</span><br />
<span style="font-family: inherit;">dugo zavaravala samu sebe, po?inje uvi?ati da njezini osje?aji nisu</span><br />
<span style="font-family: inherit;">bezazleni. Izme?u Werthera i njegove okoline nesporazumi se množe i</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Lotta bi se htjela izvu?i iz te situacije, ali ni sama nezna kako. Da bi</span><br />
<span style="font-family: inherit;">sprije?ila svakodnevne Wrtherove posjete, ona mu nare?uje da par dana</span><br />
<span style="font-family: inherit;">izostane, a Werther kojeg ve? duže vrijeme salije?u misli o samoubojstvu</span><br />
<span style="font-family: inherit;">sada izvršava posljednje pripreme. Vra?a se još jednom Lotti, pada joj oko</span><br />
<span style="font-family: inherit;">vrata i njihove se usne prvi put sjedinjuju. Nakon trenuta?nog zanosa</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Lotta se pribere i daje Wertheru do znanja kako ga više ne želi vidjeti.</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Werther odlazi ku?i sav rastresen. Poru?ivši Albertu da mu posudi pištolje</span><br />
<span style="font-family: inherit;">jer se sprema na putovanje, on ih dobiva, a pri tom ga blaži misao da ih je</span><br />
<span style="font-family: inherit;">sa zida skinula Lotta i obrisala svojim mekanim rukama. Ne usudivši se</span><br />
<span style="font-family: inherit;">re?i Albertu što se dogodilo Lotta je bespomo?na, a Werther se iste no?i</span><br />
<span style="font-family: inherit;">ubija Albrtovim pištoljem. Njegovo umiranje izaziva op?u su?ut:</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Lottin otac i njegova djeca okupiše se oko umiru?eg Werthera koji prije</span><br />
<span style="font-family: inherit;">smrti ne dolazi k svijesti. Albert je o?ajan, a Lotta samo što nije skapavala</span><br />
<span style="font-family: inherit;">od žalosti. Pošto je umro, Werther je pokopan na kraju groblja izme?u</span><br />
<span style="font-family: inherit;">dvije lipe, na mjestu što ga je sam odabrao. Na posljednji po?inak ispratila</span><br />
<span style="font-family: inherit;">ga je Lottina rodbina, nosili su ga obrtnici, a sve?enika nije bilo.</span>Unknownnoreply@blogger.com4tag:blogger.com,1999:blog-6232483709280549701.post-73402561958306580492012-10-24T05:32:00.001-07:002019-02-23T11:02:58.537-08:00Grozdanin Kikot<div class="ff0">
<span style="font-family: inherit; font-size: small;"><span class="a" style="left: 538px; top: 548px;">Naziv</span><span class="a" style="left: 824px; top: 551px; word-spacing: 13px;">: <span class="l" style="margin-left: -13px;">grozdanin <span class="w12"></span>kikot</span></span></span></div>
<div class="ff0">
</div>
<div class="ff0">
<span style="font-family: inherit; font-size: small;"><span class="a" style="left: 538px; top: 735px; word-spacing: -2px;">Ime autora</span><span class="a" style="left: 1077px; top: 738px; word-spacing: -2px;">: hamza humo</span><span class="a" style="left: 538px; top: 925px; word-spacing: -1px;"> </span></span></div>
<div class="ff0">
</div>
<div class="ff0">
<span style="font-family: inherit; font-size: small;"><span class="a" style="left: 538px; top: 925px; word-spacing: -1px;">Biografija i bibliografija autora : hamza humo se rodio 30.12.1895 godine u</span><span class="a" style="left: 538px; top: 1037px; word-spacing: -1px;">mostaru gdje je pohadao mekteb onsovnu skolu i gimnaziju. 1914 godine</span><span class="a" style="left: 538px; top: 1148px; word-spacing: -1px;">interniran je u madarsku , a 1915 je mobiliziran u austrisku vojsku. Do kraja rata</span><span class="a" style="left: 511px; top: 1260px; word-spacing: -1px;"> je sluzio kao pisar u mostaru , a potom odlazi u zagreb a potom i u bec i konacno</span><span class="a" style="left: 538px; top: 1371px; word-spacing: 2px;">u beograd. <span class="w" style="width: 21px;"></span>Umro je u <span class="l8">sarajevu 19.januara 1970 <span class="l8">godine</span></span></span></span><br />
<a name='more'></a></div>
<div class="ff0">
</div>
<div class="ff0">
<span style="font-family: inherit; font-size: small;"><span class="a" style="left: 538px; top: 1555px; word-spacing: -7px;">Historisko kulturolosko okruzenje</span><span class="a" style="left: 2151px; top: 1558px; word-spacing: 3px;">: <span class="w" style="width: 23px;"></span>radnja ovog <span class="l7">djela odvija <span class="l6">se za <span class="l8">vrijeme</span></span></span></span><span class="a" style="left: 538px; top: 1670px; word-spacing: -1px;">piscevog zivota tj u periodu izmedu 1895-1970</span></span></div>
<div class="ff0">
</div>
<div class="ff0">
<span style="font-family: inherit; font-size: small;"><span class="a" style="left: 538px; top: 1854px;">Tem<span style="font-size: small;">a</span></span><span class="a" style="left: 823px; top: 1857px; word-spacing: -1px;">: U ovom djelu se govori o ljepom seoskom zivotu.</span></span></div>
<div class="ff0">
<span style="font-family: inherit; font-size: small;"><span class="a" style="left: 538px; letter-spacing: -1px; top: 2041px;">Siže</span><span class="a" style="left: 761px; top: 2044px; word-spacing: -1px;">: ovo djelo napisano je hronoloski , i u Ich formi jer je pisac jedan od</span><span class="a" style="left: 538px; top: 2156px; word-spacing: -2px;">prisutnih likova.</span></span></div>
<div class="ff1">
</div>
<div class="ff0">
<span style="font-family: inherit; font-size: small;"><span class="a" style="left: 538px; top: 2339px; word-spacing: -2px;">Ideja :</span><span class="a" style="left: 885px; top: 2343px; word-spacing: -1px;">Sve bude i prode!</span></span></div>
<div class="ff1">
</div>
<div class="ff0">
<span style="font-family: inherit; font-size: small;"><span class="a" style="left: 538px; top: 2527px; word-spacing: -4px;">Analiza glavnih likova</span><span class="a" style="left: 1590px; top: 2530px; word-spacing: -1px;">: citati „ozrene za mila boga , sto lezis tu ! cujem neciji</span><span class="a" style="left: 538px; top: 2641px; word-spacing: -1px;">glas „ „jesili ti ono nocas plakao ozrene ? ne to ja sigurno nisam biio“</span><span class="a" style="left: 538px; top: 2829px; word-spacing: -1px;">Ozren je glavni lik ovog djela on je ljeto provodio na selu dok je ostali period</span><span class="a" style="left: 538px; top: 2940px; word-spacing: -1px;">provodio u gradu. Voli jo je da pije i posebno je volio ivanku. Pored vina rakije i</span><span class="a" style="left: 538px; top: 3051px; word-spacing: -1px;">drugi alkoholnih pica voli je i dobro drustvo i opusten nacin zivota.</span></span></div>
<div class="ff0">
</div>
<div class="ff0">
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-size: small;"><span class="a" style="left: 538px; top: 3235px; word-spacing: -5px;">Analiza sporedni liokova</span><span class="a" style="left: 1714px; top: 3239px; word-spacing: -1px;">: citati „ kcerka je starog vodenicara matise „ ha ha</span><span class="a" style="left: 538px; top: 3350px; word-spacing: -2px;">ha pa bog s tobom ta <span class="w7"></span>ja sam udovica“</span><span class="a" style="left: 538px; top: 3537px; word-spacing: -1px;">Ivanka je kcerka starog vodenicara matise , bila je jako valjana i ljepa djevojka i</span></span><span class="a" style="left: 538px; top: 3649px; word-spacing: 1px;"><span style="font-size: small;">nju je ozren jako v</span><span class="l6"><span style="font-size: small;">olio i svidala mu </span><span class="l7"><span style="font-size: small;">se . pored ljepote </span><span class="l6"><span style="font-size: small;">bila je i jako valjana <span class="w" style="width: 21px;"></span>i vodila</span></span></span></span></span><span style="font-size: small;"><span class="a" style="left: 511px; top: 3760px; word-spacing: -1px;"> je krave na ispasu.</span></span></span></div>
<div class="ff0">
</div>
<div class="ff0">
<span style="font-family: inherit; font-size: small;"><span class="a" style="left: 538px; top: 4131px; word-spacing: -3px;">ANALIZA<span style="font-family: inherit;"><span style="font-size: xx-small;"> </span></span> NAJLJEPSEG MOMENTA</span><span class="a" style="left: 2068px; top: 4135px; word-spacing: 3px;">: <span class="w" style="width: 23px;"></span>citati „ <span class="l7">ZIVOTINJA , <span class="l9">RAZBOJNIK <span class="l6">,</span></span></span></span><span class="a" style="left: 538px; top: 4246px; word-spacing: -1px;">NEVRACAJTE NAM GA U SELO , rradi ovakvih bog i salje krupu , culi su se glasovi</span><span class="a" style="left: 538px; top: 4357px;">odozgo.</span><span class="a" style="left: 538px; top: 4545px; word-spacing: -1px;">Po mom misljenju najljepsi momenat je kada odvode JURU glavarova , koji je bio</span><span class="a" style="left: 538px; top: 4656px; word-spacing: -1px;">manijak . njemu se oduvjek svidala ivanka , al je on nju na krajuu silovao nakon</span><span class="a" style="left: 538px; top: 4768px; word-spacing: -1px;">cega ona postaje luda , i izvrsava samoubistvo. Iz citata vidimo reakciju seljaka</span><span class="a" style="left: 538px; top: 4879px; word-spacing: 1px;">nakon sto policija oddv<span class="l6">odi <span class="w" style="width: 25px;"></span>juru . oni su <span class="l7">bili sokirani nakon ovog doga<span class="l6">daja</span></span></span></span><span class="a" style="left: 538px; top: 4990px; word-spacing: -1px;">posebno ozren.</span></span></div>
<div class="ff0">
</div>
<div class="ff1">
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-size: small;"><span class="a" style="left: 538px; top: 5361px; word-spacing: -2px;">ANALIZA NAJINTERESANTNIJEG PROBLEMA :</span></span><span style="font-size: small;"><span class="a" style="left: 2651px; top: 5365px; word-spacing: -1px;"><span style="font-size: small;">c</span>itati „ ozrene , umrla grlica,</span><span class="a" style="left: 538px; top: 5476px; word-spacing: -1px;">bacila se u ponor s Vrazije litice. Sva je izubijana i mrtvu odnjeli kuci“</span></span></span></div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6232483709280549701.post-25020210169339689792012-10-24T05:16:00.000-07:002019-02-23T11:03:08.854-08:00Nosać Samuel<span style="font-family: inherit;">Naziv pisca:Isak Samokovlija</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Naziv djela:Nosac Samuel</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Mjesto radnje :Prepisite od nekog iz razreda</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Vrijeme radnje : Prepisite od nekog iz razreda</span><br />
<span style="font-family: inherit;">Glavni likovi :Saruča ,Nosač,Samuel</span><br />
<a name='more'></a><span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Sporedni likovi :Papučo,Rafael,Jakov ,Šimon...</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Kratak sadrzaj:</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">U
ovom djelu se radi o zivotudva bracna para Saruča i Samuel koji su
siromasni.Tako Samuel trazi posao skojim ce moci hraniti svoju zenu
.Nakon sto Saruča rodi sina po imenu Rafael ,Samuel trazi pomoc od
svog strica i dragih ljudi za obezbjedivanje svoje porodice .Kada
Rafaelodraste,on ozeni mladu Saru .Dobio je djevojcicu Luna , ali je
nije puno vidao jer je jako naporno radio kao njegov otac ,ali jedne
veceri ga je mala Luna poljubila i osjetio toplotu koju nikad u svom
zivotu nije imao.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Biljeska o piscu:</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Isak Sumokovlija
raden je u Godaždu 1889.god.U Becu je diplomirao medicinu. Prva
pripovjetka mu je Rafina avlija . O radnom kraju (Drina , Hanka i dr
)pisao je poneseno ,lirska usreptalo i ozbiljno. Najpoznatije
pripovjetke su mu :Od proljecu do proljeca , Nosac Sumuel, Tragom zivota
, solomorovo slovo . Umro je 1955.god .</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Tema:Zivot Saruče i Samuela,te zivot Rafaela</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;">Ideja:Za zivot se treba boriti svim srcem ma sta se desi</span>Unknownnoreply@blogger.com10tag:blogger.com,1999:blog-6232483709280549701.post-6957271411450226512012-10-23T09:30:00.002-07:002019-02-23T11:03:39.341-08:00Aska i Vuk - Ivo Andrić<h4 class="naslov-posta">
<span style="font-family: inherit;">
Ivo Andric „Aska i vuk“</span></h4>
<div class="body-posta">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<div class="MsoNormal">
<strong><span lang="BS-LATN-BA" style="font-family: inherit; line-height: 115%;">Vrijeme radnje: </span></strong></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: inherit;"><strong><span lang="BS-LATN-BA" style="line-height: 115%;">Mjesto radnje</span></strong><span lang="BS-LATN-BA" style="line-height: 115%;">:Strme livade</span></span></div>
<div class="MsoNormal">
<strong><span lang="BS-LATN-BA" style="font-family: inherit; line-height: 115%;">Kompozicija djela</span></strong></div>
<span style="font-family: inherit;"><strong><span lang="BS-LATN-BA">Uvod:</span></strong><span lang="BS-LATN-BA">
Opis Aske, Aska je htjela da postane balerina, i zanesena igrom znala
je da odluta daleko od stada i tako je dolazila u opasnost da je pojede
vuk. </span></span><br />
<a name='more'></a><span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<span style="font-family: inherit;"><strong><span lang="BS-LATN-BA">Zaplet:</span></strong><span lang="BS-LATN-BA">
Jednog predivnog jutra, opijena lepotom, Aska se našla lice u lice sa
strašnim vukom.Odlučila se za igru iako bi to mogao biti njen posljednji
pokret. Učinila je prvi pokret I zatim su se pokreti nizali jedan za
drugim. Igrala je pred vukom čudesnom igrom koja je u njemu probudila
radoznalost, a potom ga pomela, zanijela I osvojila.</span></span><br />
<span style="font-family: inherit;"><strong><span lang="BS-LATN-BA">Vrhunac:</span></strong><span lang="BS-LATN-BA"> Vuk doživljava duhovni preobražaj , zaboravlja na krv I meso jer mu dušu osvaja Askino čudesno igranje.</span></span><br />
<span style="font-family: inherit;"><strong><span lang="BS-LATN-BA">Rasplet:</span></strong><span lang="BS-LATN-BA">
Začuo se pucanj, Aska se onesvijestila a iza vuka je ostao krvav trag.
Čobani su pratili taj trag I došli do vuka koji od ranjavanja nije mogao
dalje. Čobani su se vratili u selo sa vukom kojeg su vukli za stražnje
noge.</span></span><br />
<span style="font-family: inherit;"><strong><span lang="BS-LATN-BA">Kraj:</span></strong><span lang="BS-LATN-BA"> Velika radost, Aska je došla sebi, igranje, pjevanje, čestitanje.</span></span><br />
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: inherit;"><strong><span lang="BS-LATN-BA" style="line-height: 115%;">Glavni lik:</span></strong><span lang="BS-LATN-BA" style="line-height: 115%;"> ovčica Aska</span></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: inherit;"><strong><span lang="BS-LATN-BA" style="line-height: 115%;">Sporedni likovi:</span></strong><span lang="BS-LATN-BA" style="line-height: 115%;"> Askina majka, vuk, čobani i ostale ovce na Strmim livadama</span></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: inherit;"><strong><span lang="BS-LATN-BA" style="line-height: 115%;">Tema:</span></strong><span lang="BS-LATN-BA" style="line-height: 115%;"> Pobjeda nad smrću i prolaznošću ovčice Aske.</span></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: inherit;"><strong><span lang="BS-LATN-BA" style="line-height: 115%;">Ideja:</span></strong><span lang="BS-LATN-BA" style="line-height: 115%;">
Ljepota ima moć da oplemenjuje i potiskuje u čovjeku niske nagone.
Umjetnost i volja za otporom pobjeđuju svako zlo pa i samu smrt.</span></span></div>
</div>
<br />Unknownnoreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-6232483709280549701.post-58442303579401842602012-10-23T07:44:00.004-07:002022-11-23T15:47:34.116-08:00Orlovi Rano Lete - Kratak sadržaj<div class="MsoNormal">
<strong><span lang="HR" style="font-family: inherit;">BRANKO ĆOPIĆ:</span></strong></div>
<div align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<strong><span lang="HR" style="font-family: inherit;">ORLOVI RANO LETE</span></strong></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<strong><span lang="HR" style="font-family: inherit;">Vrsta djela:</span></strong></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="HR" style="font-family: inherit;">Roman</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<strong><span lang="HR" style="font-family: inherit;">Tema:</span></strong></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="HR" style="font-family: inherit;">Pustolovine dječaka sa vođom Jovančetom</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<strong><span lang="HR" style="font-family: inherit;">Ideja:</span></strong></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="HR" style="font-family: inherit;">Rat prekida bezbrižno djetinstvo, ali nemože prekinuti pravo prijateljstvo.</span></div>
<a name='more'></a><span style="font-family: inherit;"><br /></span>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<strong><span lang="HR" style="font-family: inherit;">Glavni likovi:</span></strong></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="HR" style="font-family: inherit;">Jovanče, Lunja, Stric, Lazar Mačak, Đoko Potrk i Nikolca s prikolcom.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<strong><span lang="HR" style="font-family: inherit;">Kratki sadržaj:</span></strong></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="HR" style="font-family: inherit;">U ovom romanu se govori o grupi dječaka. Oni su učenici četvrtog razreda
u Lipovu - jednom bosanskom selu. Na početku oni žive sretan i
bezbrižni dječji život. Njihova učiteljica zove se Lana i oni je jako
vole.</span></div>
<span lang="HR" style="font-family: inherit;">Kada
je učiteljica otišla u varoš, na njezinom mjesto dolazi učitelj kojeg
su dječaci prozvali „paprika“. Učitelj je jako maltretirao i tukao djecu
tako da su djeca počela bježati od škole. Vođa dječaka je bio Jovanče a
osim njega tu su bili Lazar Mačak, Stric, Đoko Potrk, Nikolca prikolca i
djevojčica Lunja. U Prokinom gaju oni su napravili jedan logor pod
nazivom Tepsija. Tu su bježali iz škole i družili se po čitav dan.
Jednog dana Lazar Mačak i Jovanče su otkrili prolaz
u jednu podzemnu špilju. Kada se učitelj „paprika“ požalio Knezu da
djeca ne dolaze u školu, zajedno sa poljarem Lijanom i roditeljima
organizirali su potjeru i pronašli su skrovište djece. Zahvaljujući što
su sreli Nikoletinu Bursaća oslobađaju djecu i odluče da odu u vareš da
pronađu učiteljicu Lanu. Uskoro počinje rat. Dječaci koji su se do jučer
igrali postaju aktivni učesnici i svjedoci tog rata. Oni pomažu
partizanima i otkrivaju im tajnu pećinu. Oni učestvuju u obrani svog
sela zajedno sa borcima i postaju partizanski kuriri. Na kraju odlaze u
rat s nadom da će se ponovo vratiti u Prokinom gaju i u svoj logor
Tepsiju.</span>Unknownnoreply@blogger.com95tag:blogger.com,1999:blog-6232483709280549701.post-34071638923861328822012-10-23T07:39:00.000-07:002019-08-01T01:47:36.764-07:00Ep o Gilgamešu - Kratak sadrđaj<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><b>Sadrzaj</b></span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Ep o Gilgamesu</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; background: none; line-height: 18px;">Jedno
od najstarijih napisanih i sačuvanih književnih dela je sumersko –
vavilonski ep, ep o Gilgamešu. Najstariji sumerski pisani spomenici
potiču iz vremena oko 3500. godina p. n. e, a središta njihove kulture
bili su gradovi Ur i Uruk. Ovaj ep je jako poznat, a smatra se da je
sastavljen oko 1700. godine p. n. e. Smatra se, takođe, da je nastao
mnogo ranije. Napisan je na 12 ploča (pevanja) i govori o kralju
Gilgamešu, </span><br />
<a name='more'></a><span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">kralju grada Uruka.<span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"> </span></span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: background: none; inherit; line-height: 18px;">Svi
ti mitovi o bogovima bili su napisani u stihu, i zacijelo su se redovno
govorili u svecanim prilikama. Jedan drugi mit, kojeg bi pravilnije
bilo nazvati epom, usredotocuje se na djelovanje ljudskog junaka zvanog
Gilgames. Njegove su pustolovine zapisane na 11 plocica sa dodatnim
tekstom na dvanestoj. Prepisi su pronadjeni u rusevinama Asurbanipalove
biblioteke u Ninivi te na mnogim drugim podrucjima na kojima su u staro
doba postojale biblioteke. Gilgames je bio kralj grada Uruka, ali tesko
je sa sigurnoscu reci u koje je vrijeme vladao. Spominje ga se u brojnim
zapisima na zgradama, pa mora da je doista postojao, no u sluzbenim
spisima vladara opisuje ga se kao "bozanskog Gilgamesa"koji je vladao
123 godina. Ocigledno je postao legendarnom licnoscu, nadljuskom, ali ne
do kraja bozanskom.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; background: none; line-height: 18px;">"Njegove
dvije trecine bile su bozanske, dok je jedna trecina bila ljudska" -
tako se opisuje Gilgamesa na pocetku epa, gdje on dolazi u sukob sa
Enkiduom, cudovistem koje su bogovi stvorili da bi provjerili
Gilgamesovu moc u Uruku. Enkiduovo tijelo bijase pokriveno kudravom
dlakom, kosa mu na glavi bila poput zenske, "uvojci mu bijahu poput
zitnog polja". Pojava tog stvorenja izazvala je veliku pometnju u zemlji
pa je Gilgames izasao da se sa njim bori.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Druga i treca plocica opisuju Gilgamesa kako izaziva nkidua kojega je nasao gdje se zabavlja sa bludnicom.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Uhvatili su se ukostac dograbivsi se poput bikova, Smirskali su dovratnike, zidovi su se tresli.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Ocigledno
je medjutim, da nijedan nije pobijedio jer na trecoj plocici stoji:
"Poljubili su se i sprijateljili."Potom su dva prijatelja posla u sumu
sedrova u kojoj obitava div Humbaba, "koji zavija poput oluje, kojemu je
oganj u ustima i izdise smrt". Potukli suHumbabu i pobjeda se, cini se
svidjala bozici Istari jer na sestoj plocici ona poziva Gilgamesa da joj
bude ljubavnikom i obecava mu brojna dobrocinstva. Prilicno
zacudjujuce, junak je odbija i ukorava sa njezine nestalnosti.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">"Kojeg si ljubavnika voljela zauvijek,</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Koji ti se od tvojih pastira cijelo vrijeme svidjao?</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Cak se i Tamuza, ljubavnika tvoje mladosti,</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Oplakivalo svake godine po tvojoj naredbi."</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Ljutita
se Istar potuzi "svome ocu" Anuu i Antumi, "svojoj majci", te joj oni
dozvolise da na Gilgamesa posalje "nebeskog bika". Uz Enkiduovu pomoc,
Gilgames ga ubije.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Sedma
plocica pocinje sa opisom Enkidua u zalosti nakon sto je u snu saznao
da je Enilil odlucio kako on mora umrijeti. U svome jadu susretne
bludnicu i proklinje je.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">"Spavaces u pustinji,</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Stajaces u sjeni zida,</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Trn i kupina ranjavace ti noge,</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Pijani i zedni udarat ce te po obrazima."</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Zanimljivo
je da slicnu kletvu izgovarala Ereshkigal eunuhu u "Istarinu silasku".
Enkidua smiruje Samas, bog sunca, no on potom sanja o silasku u podzemni
svijet koji je podrobno opisan kao i u "Istarinu silasku", a ima jos
mnogo posve idneticnih recenica. kako koji dan prodje, Enkidu trpi sve
vece boli i strah od smrti sve je veci. Osma plocica opisuje njegovu
smrt i Gilgamesovu zalost.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Posljednji
dio pripovijesti opisuje kako je i sam Gilgames pokusavao umaknuti
smrti. najprije odlazi na "Planinu dusa", gdje susrece djevojku,
"bozansku sluzbenicu", koja ga pita zasto junak koji je pobijedio
Humbaba i zaklao bozanskg bika izgleda tako slab i star. On joj
objasnjava da, poput svog prijatelja Enkidua, i sam mora umrijeti
ukoliko mu Utnapistim ne razotkrije tajnu besmrtnosti koju posjeduje
zahvaljujuci milosti bogova. On odlucuje da prijedje "more smrti" kako
bi stigao u Utnapistimovo prebivaliste. Nakon sto je oborio "dva put po
sezdeset stabala od sezdeset lakata svaki", koja su mu posluzila kao
gradja za plosnat camac, uspjesno je presao preko opasnih voda i susreo
se sa Utnapistimom. Gilgames ga upita kako je "usao u vijece bogova".
Utnapistimov odgovor predstavlja pripovijest o potopu. Pripovijest je
veoma duga kad ju je utnapistim dovrsio, Gilgames je vec spavao, sto
pokazuje koliko je junak uistinu bio iznemogao. Kad se probudio, odluci
pronaci tajnu biljku za koju mu je Utnapistim kazao da ce mu dati
besmrtan zivot, a nalazi se na dnu mora.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">On priveze tako kamenje za noge i ono ga povuce na dno mora.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Ugleda biljku i, iako je bila trnovita, uze je u ruku.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">odreze spone kamenju i more ga izbaci natrag na obalu.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Tada
Gilgames krenu natrag u Uruk, gdje je namjeravao pojesti biljku i
"povratiti se u svoje mledenastvo". Ali se na putu zaustavi pokraj
hladna izvora da se okupa. Zmija mu ukrade biljku, svukavsi kosuljicu
dok je klizeci uzmicala. Tada Gilgames zaplace:</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">"Za koga sam prolijevao krv svog srca?</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Nijedan dar nisam dobio za sebe,</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Poklon sto sam ga dobio bio je namjenjen zmiji</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">I voda ce ga odnijeti dvadeset milaj odavde."</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Taj
pregled mezopotamske mitoloske knjizevnosti pokazuje koliko su izvori
medjusobno povezani. Nije naprosto rijec o razlicitim mitovima kojima su
zajednicki isti narativni motivi Cesto su im zajendicki isti poetski
stihovi, ali to je prirodna posljedica bogate sumene predaje koja je
morala postojati medju Semitma prije nego sto su Sumerani nastanili to
podrucje, a mitovi su bili zapisani pod uticajem Sumerana.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Nadalje,
to ukazuje na to kako su satre pripovijesti bile nasiroko
rasprostranjene. Cesto nije moguce makar i priblizno povezati neki mit
na temelju gragmenata nadjenih samo na jednom nalazistu; valja se
posluziti sa mitovima iz drugih podrucja, iz Iraka, Sirije, Turske ili
cak sa onima iz Egipta, kako bi se razjasnio neki tekst. Ponovno otkrice
mezopotamske knjizevnosti, sa svojim paralelama u kasicnoj ili
bibilijskoj knjizevnosti, pokazuje koliko je cvrsto bila utemeljena
knjizevna traidcija Istoka tokom klasicnog razdoblja ranoistorijskog
doba. Kada se klasicna Grcka javila kao prva medjunarodna sila ciji se
civilizatoriski uticaj sirio po svijetu, mezopotamska knjizevnost, njeni
pisari i biblioteke vec su svjetali barem 2000 godina.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">1.Na
prvoj ploci u kratkom u vodu kazuje se da je gilgames upoznao svacije
znanje i djelo, da je mnogo putovao i mnogo video, stekao duboku
mudrost, saznao sve vjeti iz vremena prije velikog potopa i dao da se
sve to napise klinovima. U kratkom Gilgamesovom portretu naglaseni su
njegova lepota i snaga, ali i njegova samovolja. Jadikovanje naroda, cuo
je Anu, Bog neba, koji naredi boginji oblikovana Aruri da nacini junaka
slicnog Gilgamesu koji ce ga savladati. Ona nacini od blata junaka
dlakavog po cjelom tjelu, to je Enkidu. Ovaj je ziveo sa zivotinjama u
stepi, i dolazeci na pojilo zatrpavao lovcima zamke. Lovci se pozale
Gilgamesu a ovaj ih posavetova da povedu mladu zenu koja ce ga opciniti,
odvojiti od stoke i odvesti u stepu. Kada zena isprica Enkiduu o
Gilgamesu, velikom junaku, ovaj dodje u Uruk da ga izazove na borbu.
Gradjani radosno docekuju Enkidua, nadajuci se oslobodjenu od
Gilgamesovog terora. Gilgames je usnio san o sukobu sa nekim junakom, a
majka mu tumaci san: taj junak ce postati njegov prijatelj i brat.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">2.Na
drugoj ploci opisuje se dvoboj Gilgamesa i Enkidua, Gilgamesova
pobjeda, njihovo bratimljene. Gilgames poziva Enkidua da podju za
pustolovinama i junackim djelima i da prvo ubiju Humbabu, cuvara Kedrove
sume bogova koji je uvredio Samasa, boga Sunca i Gilgamesovog
zastitnika.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">3.Na
trecoj ploci opisuje se Enkiduova ceznja za stepom. Enkidu napusta
grad, i odlazi u stepu, i Gilgames tuguje za njim, tuguje i ceo Uruk.
Gilgames odlazi u stepu nalazi Enkidua i uspjeva da ga nagovori da se
vrati u Uruk. Enkidu pripovjeda Gilgamesu o svome snu: da ga je neka
sila bacila u podzemlje, u svjet mrtvih, gdje je kraljica podzelja
naredila da se Enkiduovo ime upise u glinu.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">4.Cetvrta
ploca opisuje kako je bog Samas naredio Gilgamesu da ubije Humbabu,
cuvara Kedrove sume koji ga je uvredio. Oni dolaze do Kedrove sume i
ubijaju cuvara. Enkidu je klonuo, hoce da se vrate, ali ga Gilgames
nagovara da idu dalje i traze Humbabu.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">5.Na
petoj ploci opisuje se njihov dolazak u Kedrovu sumu, u potraga za
Humbabom. Kada zanoce , Enkidu usni san, koji Gilgames protumaci kao
dobar i sa radosnim znacenjem, U dvoboju savladaju Humbabu, Gilgames mu
odsjece glavu, i stavi na koplje i donese u Uruk.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">6.Sesta
ploca pripovjeda kako je Gilgames obukao novo odjelo i zasijao u svojoj
lepoti. Boginja ljubavi i plodnosti Istar baci oko na njega i poziva ga
da joj bude muz. Gilgames odbija govoreci da donosi nesrecu svojim
ljubavnicima. nju to razljuti i trazi od oca Anua da stvori carobnog
bika koji ce ubiti Gilgamesa. Otac ispuni zeljum, ali Enkidu i Gilgames
savladaju bika.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">7.Na sedmoj ploci isprican je Enkiduov san koji Gilgames protumaci kao zlosutan.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">8.Osma
ploca opisuje Enkiduovu bolest i Gilgamesovo jadikovanje kroz koje
obnavlja sve one dane koje je proveo sa prijateljem i djela koja su
zajedni ucinili: ubili su Humbabu i carobnog bika, i oslobodili narod
zla. Enkidu umire. Gilgames je sest dana i sest noci oplakivao Enkidua,
sedmoga dana ga je sahranio, napustio Uruk, i krenuo u stepu, da tuguje
za prijateljem. Bol za prijateljem dat je u snaznim slikama i
upecatljivim detaljima. Gilgamesovi obrazi su bili blijedi i upali, lice
pogruzeno, dusa ojadjena, stas pogrbljen. U dolinama trazi utjehu ali u
njemu je nemir. Zavrsen je period Gilgamesovog sretnog zivota u kome je
osjetio slast vlasti, ljepotu uspjeha, toplinu prijateljske ljubavi.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">9.Pocetak
devete ploce kazuje o mukama i namerama Gilgameesovim. Strah od smrti i
misao o vjecnom zivotu odvode Gilgamesa na dugogodisnji put na kome
osjeca strah i stalno moli Bogove da ga sacuvaju. Kad dolazi pred
suncevu kapiju zaustavljaju se skorpioni. Moli ih da ga puste kako bi
nasao zivot. Zadivljeni njegovom snagom, hrabroscu i upornoscu, oni ga
pustaju da pronadje put. Dugo putuje kroz mracni klanac, dok stigne na
svjetlost pred vrt bogova.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">10.Deseta
ploca opisuje Gilgamesov susret sa Siduri Sabitu. Kada dodje do Siduri
Sabitu kazuje joj svoje patnje i kuda je krenuo. Ona ga odvraca. Jos
jedan nagovjestaj uzaludnosti traganja i potvrda da je covjekova sudbina
unapred odredjena te da se od smrti ne moze pobjeci. Ona mu savjetuje
da jede i pije, da se veseli uz harfu, frulu i igru, da se raduje u
narucju zene. Ova hedonisticka slika djeluje snazno u kontrastu sa
predhodnom mracnom slikom ljudske sudbine, sto jos vise Gilgamesovom
zivotu daje tezinu i sumornost.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">11.Jedanaesta
ploca sadrzi pricu o velikom potopu, koju Utnapistim kazuje Gilgamesu.
Za razliku od Gilgamesa koji je stalno u pokretu, nemiran i stvoren da
se bori Utnapistim se povukao u miran zivot kojim su ga bogovi
nagradila. Iz prica o potopu karakteristicna su dva momenta: 1. o
Utnapistinovoj sebicnosti 2. preplasenost bogova od potopa Kada
Utnapistimu Ea, bog dubina, saopstava odluku bogova o potopu, i daje mu
uputstva kako da spasi sebe i porodicu, sto je ovaj i uradio. Naprotiv
kada dolazi do cudotvorne trave zeli da je podjeli svima, a ne da je sam
pojede.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">12.Dvanaesta
ploca opisuje Gilgamesov nemir, sto nije nasao zivot. Trazi da mu
dozvolu Enkiduov duh ne bi pitao za sudbinu mrtvih, sada kada je konacno
shvatio da mu smrt dolazi kao neminovnost. Poslije mnogih neprijatelja
Gilgames razgovara sa Enkiduovom sjenom i moli da mu objavi zakon zemlje
koji je video kako bi saznao sudbinu mrtvih.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><b>Kritički osvrt na djelo</b></span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Dva svijeta</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Ep o Gilgamesu prikazuje dva svijeta:</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">1. svijet bogova</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">2. svijet ljudi;</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Iako
je u prvom planu prica o Gilgamesovom zivotu, djelovanju i
preokupacijama, svjet bogova je nazaobilazan, nijedan korak Gilgames ne
moze da ucini, a da na neki nacin ne zavisi od bogova. I sam Gilgames je
je 2/3 bog, a 1/3 covjeka. Po onome bozanskom Gilgames nije popularan.
Po onome ljudskom suprostavljanje smrti on je nesebican i plemenit, a
njegovu plicnost krase mnoge pozitivne crte.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Gilgames
je ljudskim djelom svoje licnosti nadvladao i potisnuo bozanski dio i
narodni pjevac je slio u svog junaka sve ono sto je ljudsko i plemenito,
i sto je izrazavalo ljudske teznje. Kao junak Gilgames je primjeran,
jak, snaza, hrabar, divan. Najtipicnija njegova osobina je upornost.
Privrzenost prijatelju, snazna ljubav, koja ga vezuje za njega i jos
snaznija ljubav koja ga vezuje za njega otkrivaju jos jednu stranu
njegove licnosti. Dinamizam i unutrasnji nemir vode Gilgamesa u niz
akcija.</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;">
</span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;"><br />
</span></div>
<span style="font-family: inherit;"><span style="font-family: inherit;"><span class="Apple-style-span" style="line-height: 18px;"></span><br /></span>
</span><br />
<div style="text-align: justify;">
<span class="Apple-style-span" style="font-family: inherit; line-height: 18px;">Gilgames
je covjek patnje i bola. Njemu je sudjeno da pita i da dozivljava bol.
Tokom cjele price, junaka sto je ostvario, Gilgames je covjek poraza.
Otuda u ovom epu ima dosta sjete, patnje i bola.</span></div>
<span class="Apple-style-span" style="font-family: "verdana" , "arial" , "helvetica" , sans-serif; font-size: 12px; line-height: 18px;">
</span></div>
Unknownnoreply@blogger.com0